Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u 2015. godini past će za 0,5 posto na godišnjoj razini, zaključak je najnovije analize Erste banke pod nazivom „Recesija se nastavlja, uz pogoršanje profila rizika“.

„U 2015. godini kao glavnu kočnicu rasta i dalje vidimo oslabljenu investicijsku aktivnost, prouzročenu mjerama fiskalne štednje, slabom apsorpcijom sredstava iz EU fondova te suzdržanim privatnim sektorom“, navodi se u najnovijoj tromjesečnoj analizi makroekonomskih trendova Erste banke, koju potpisuje njezin glavni ekonomist Alen Kovač.

U analizi se podsjeća da je u 2014. BDP u prva tri kvartala pao za 0,6 posto, što je u skladu s prognozama Ersteovih analitičara za cijelu 2014. godinu o gospodarskom padu od 0,7 posto, uzimajući u obzir ustrajnu slabost domaće potražnje nasuprot pozitivnom doprinosu neto izvoza.

Također se ističe da se izgledi po pitanju izvozne aktivnosti pogoršavaju, uzevši u obzir dinamiku rasta EU-a i geopolitičke tenzije.

Što se tiče kretanja na tekućem računu, u Erste banci očekuju rast viška tekućeg računa platne bilance na razinu od oko jedan posto BDP-a uslijed povoljnog utjecaja računa roba te računa usluga.

Banka navodi da je priljev izravnih stranih ulaganja ostao usporen, a da je stagnacija inozemnog duga i dalje uvelike uzrokovana razduživanjem privatnog sektora s jedne strane te akumulacijom duga javnog sektora s druge strane. Dodaje da će kratkoročni rizici financiranja ostati niski, ali da su u srednjem roku dalje naglašeni.

Kad je riječ o inflaciji, u banci očekuju popuštanje deflatorskih pritisaka i vraćanje inflacije u pozitivno područje.

„I dalje vidimo povoljna inflacijska kretanja, s ublaženim pritiscima kako na troškovnoj, tako i na strani potražnje, te očekujemo prosječnu inflaciju u 2015. na razinama od 0,5 posto“, navodi Kovač u analizi.

Također ističe da je proces fiskalne konsolidacije još jednom zaustavljen u 2014. te se fiskalna pozicija nastavlja pogoršavati. Kako navodi, srednjoročnom fiskalnom planu nedostaje kredibilnosti te tako sugerira da će se deficit proračuna kretati iduće godine u rasponu od 5,5 do 6,0 posto BDP-a.