Nakon prva dva tromjesečja rasta, realni BDP u trećem je zaronio u minus 0,4 posto. Iako će ekonomija godinu gotovo sigurno završiti u plusu, godišnji rast mogao bi usporiti na 2,5 posto u razdoblju od lipnja do rujna.
Pokazuje to model brze procjene gospodarske aktivnosti Hrvatske narodne banke u najnovijem Biltenu.
Hlađenje inflacije?
Ističu da je zasnovan na relativno malom broju podataka, dostupnih uglavnom za srpanj, no trend brine jer se radi o za gospodarstvo najjačem razdoblju godine. Da ekonomija gubi zamah, ukazuje zamjetan pad industrijske proizvodnje u srpnju u odnosu na prethodna tri mjeseca.
Državni statističari bilježe njezin pad od 0,7 posto u odnosu isti mjesec lani i snažno kočenje od lipnja (-3,9%). Pritom je pala proizvodnja energije i netrajnih proizvoda za široku potrošnju, a povećala se proizvodnja intermedijarnih proizvoda, kapitalnih i trajnih proizvoda za široku potrošnju.
Svoj obol očito je dala i turistička sezona oko koje se lome koplja s obzirom na skok cijena. Podaci iz sustava e-Visitor, koji prati prijave i odjave turista, ukazuju na blagi pad broja noćenja u dva glavna ljetna mjeseca u odnosu na 2022. Maloprodaja je ostala na prosjeku prethodna tri mjeseca, uz godišnji plus od 2,9 posto, no pokazatelji pouzdanja poduzeća i potrošača su potonuli. Najviše pesimizma je u industriji i uslugama, dok najviše optimizma vlada u građevini.
“Unatoč najnovijim pokazateljima o usporavanju, koji su relativno svježi i odnose se samo na jedan mjesec, Hrvatska će u 2023. ostati osjetno u plusu. Za 2024. još je rano govoriti, no prognoziramo sličan rast kao i ove godine, odnosno minimalno usporavanje”, kaže glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić.
U lipanjskoj prognozi HNB targetira 2,9 posto rasta BDP-a ove, potom 2,6 posto iduće godine. Nova, revidirana očekivanja objavit će idućeg tjedna kada to učini ECB u Frankfurtu, no prerano je da bi se u njima zrcalilo kvarenje zdravlja ekonomije.
Na pitanje jesu li naznake usporavanja dobra vijest za brže obaranje inflacije koja je u kolovozu ubrzala na 8,5 posto sa 8 posto mjesec ranije, u skladu s namjerom monetarne politike da ohladi potražnju i posljedično cijene, Šošić kaže da bi se “inflacija trebala ohladiti u naredne dvije godine i uz aktualna očekivanja gospodarskog rasta, koja su nešto optimističnija od najsvježijih pokazatelja “.
Signali za uzbunu
Sve je više loših vijesti iz ostatka eurozone. BDP je u drugom kvartalu usporio na 0,1 posto, osjetno niže od očekivanih 0,3 posto. Ekonomija EU-27 bloka uspjela je postići tek stagnaciju, nakon 0,2 posto povećanja od siječnja do ožujka.
Najviše signala za uzbunu dao je indeks menadžera nabave (PMI) koji je u kolovozu ponovno smanjen nakon srpnja, pri čemu oštar pad bilježi potražnja za industrijskim proizvodima. Sve oči uprte su u Njemačku, koja ne pokazuje znakove oporavka od recesije, a ključna autoindustrija u izraženim je strukturnim problemima.
Ples na rubu recesije mogao bi pojačati argumente opreznijih članova Upravnog vijeća ECB-a da je tempo zatezanja preagresivan i da je vrijeme za pauziranje podizanja kamatnih stopa na sastanku idućeg četvrtka.
Očekuje se da će inflacija u eurozoni u kolovozu ostati na srpanjskih 5,3 posto. Prema (još uvijek aktualnim) lipanjskim projekcijama, ECB očekuje 0,9% rasta eurozone ove godine te 1,5-postotni oporavak u 2024.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu