Ministarstvo poljoprivrede uputilo je u postupak elektronskog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću Nacrt prijedloga Strategije poljoprivrede do 2030. i Stratešku studiju utjecaja na okoliš Strategije poljoprivrede u razdoblju od 2020. do 2030. Oba E-savjetovanja otvorena su do 23. travnja, i kako navode u svojoj informaciji osnovni je zahtjev Strategije poljoprivrede za razdoblje do 2030. učinkovitije korištenje javnih sredstava kroz bolje usmjeravanje poljoprivrednih potpora i sredstava za ruralni razvoj kroz četiri strateška cilja.  To su povećanje produktivnosti i otpornosti poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene, jačanje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, obnova ruralnog gospodarstva i unaprjeđenje uvjeta života u ruralnim područjima. Horizontalni cilj koji se ističe  odnosi se na poticanje inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.

Strategija predstavlja okvir za intervencije u sektoru u okviru Zajedničke poljoprivredne politike, dok sve aktivnosti planirane navedenim dokumentom, navode, u skladu su s novim smjerovima Europske unije u okviru Zelenog plana, Strategije „Od polja do stola“ i Strategije bioraznolikosti. Aktivnosti će se realizirati putem ciljanih mjera financiranih iz državnog proračuna ili sredstava proračuna EU, u skladu s budućim Strateškim planom za Zajedničku poljoprivrednu politiku.

„Hrvatska ima veliki potencijal unaprijediti svoj poljoprivredni sektor i ruralno gospodarstvo. Prilika je to koju nećemo propustiti – finalizirali smo jasnu strategiju koja daje smjernice i provedbene mehanizme u procesu transformacije poljoprivrede u pokretača gospodarskog rasta, a svaki od strateških ciljeva smo izravno povezali s razvojnim potrebama domaće proizvodnje te naveli konkretne intervencije“, izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Da bi se ispunile potrebe poljoprivredno-prehrambenog sektora, predlažu se provedbeni mehanizmi koji grupirani u šest područja intervencije. Uz usmjeravanje javnih sredstava prema produktivnijim poljoprivrednim ulaganjima i povećanje opsega klimatski pametne poljoprivrede i održivog upravljanja zemljištem, to su još I razvoj diverzificiranih i integriranih domaćih tržišta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda te poticanje poduzetnika na osnivanje i razvoj poslovanja u poljoprivredi. Daljnja područja za intervencije su korištenje novih prilika za rast u poljoprivredno-prehrambenom sektoru te objedinjavanje sustava poljoprivrednog znanja i inovacija.