Nove stambene zgrade na zapadu Novog Zagreba niču kao gljive poslije kiše. Posljednjih godina izgrađene su stotine novih stanova, a trenutno je aktivno više od 50 gradilišta. Sve bi to bile odlične vijesti kada bi stambenu gradnju pratila i izgradnja javne infrastrukture koja gubi tempo. Posljedice toga osjećaju stanovnici. Građevinski bum koji je zahvatio naselja Lanište i Blato teška srca promatraju stanari. Kažu svakim danom kvaliteta života drastično opada, piše HRT.
“To se pretvorilo u jedno veliko gradilište gdje se barem 10 velikih gradilišta su otvorena gdje se gradi stanovi po nekim procjenama između 700 i tisuću stanova,” rekao je Tomislav Barun, predsjednik MO Blato.
Urbanizam bi trebao čuvati javne prostore, zelene površine i parkove odnosno životni standard, no nezadovoljni kažu toga ovdje nema.
“Ovdje postoji veliki problem uopće mladoj obitelji da sa svojom djecom se slobodno prošeću da možeš negdje biti bez da ti auto prolazi”, kazao je Leonard Mesarić, stanovnik Blata.
Slaže se i gradonačelnik
Da su Lanište i Blato najgori primjeri prevelike izgrađenosti slaže se gradonačelnik. No ciklus gradnje po starim dozvolama je takav da i sutra sve zabrani gradilo bi se kaže još godinama.
“Očito je da su napravljene greške još prije pet šest godina kada su prošli urbanistički planovi uređenja u gradskoj skupštini kada su izdane dozvole,a da se nije razmišljalo prije svega o društvenoj infrastrukturi tu prvenstveno govorim o vrtićima školama”, izjavio je Tomislav Tomašević, zagrebački gradonačelnik.
U područnu školu Savski Gaj Blato idu učenici samo do 4. razreda. Nakon toga sele se autobusom u matičnu školu koju pohađa 1300 učenika. Rad je organiziran u tri smjene, a već se sada zna kako sljedeće godine neće biti mjesta za sve nove učenike. O vrtićima bolje i ne govoriti.
“Mi smo 12 kilometara od Trga bana Jelačića. Mi ovdje nemamo riješenu nikakvu infrastrukturu ni prometnu ni odvodnu, tu ima jako puno posla”, rekla je Jadranka Zdjeličan, vijećnica MO Blato.
Velik problem jest i činjenica kako u nekim naseljima Zagreb nema svojih parcela. Tim više se postavlja pitanje kakva se politika vodila zadnjih deset godina kada su se izdavale građevinske dozvole privatnicima.
“Pažljivo to mapiramo. Ulažemo sve napore i što se tiče procesa rješavanja imovinsko pravnih pitanja i izvlašćivanje, gdje je to moguće i planiranja izgradnje, ali to će još nekoliko godina biti kašnjenje u odnosu na brzinu na koju nastaje stambena izgradnja”, kazala je Danijela Dolenec, zamjenica gradonačelnika grada Zagreba.
Nedostatak javnih prostora samo je ogledalo politike kojom se upravljalo gradom. Posljedice toga vide sada i stanari zagrebačkih naselja kojima zbog toga opada kvaliteta života.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu