Zelena tranzicija je nezaustavljivi proces, a ruska agresija na Ukrajinu i korištenje energije kao oružja samo je ubrzala prijelaz na obnovljive izvore energije te nacionalnu energetsku samodostatnost, rečeno je na summitu Partnerstva za transatlantsku energetsku i klimatsku suradnju (P-TECC) koji se jučer održao u Zagrebu.

Skup je okupio niz ministara te visokih gospodarskih i financijskih dužnosnika iz središnje i istočne Europe te Sjedinjenih Američkih Država.

Dalekovidna odluka
Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja, istaknuo je važnost Hrvatske kao strateške energetske točke za opskrbu plinom i naftom brojnih zemalja središnje i jugoistočne Europe.

“Tek sada je do izražaja došla strateška vrijednost dalekovidne odluke o izgradnji LNG terminala na Krku kojeg smo uspjeli izgraditi usprkos brojnim preprekama i protivljenjima, posebno iz redova ljevičarskih populista”, kazao je ministar Filipović. Don Graves, zamjenik ministra trgovine SAD-a, kazao je da ovaj dio Europe u snažnom fokusu američkog gospodarstva i energetike, i to ne samo sada, uslijed efekata ruske invazije na Ukrajinu, već jako dugo.

“Svi se ovdje sjećate da je moj prethodnik na ovoj poziciji, ministar trgovine Ron Brown, upravo u Hrvatskoj 1996. poginuo na trgovačkoj misiji sa svojih 30-ak suradnika, uključujući i dvoje Hrvata. Iako sam kao mladi službenik skoro i ja bio na tom letu, sudbina je ipak odlučila da sam ga propustio. No, činjenica je da se Brownova misija nastavila svega nekoliko dana nakon nesreće jer zastoju gospodarske suradnje nema mjesta”, kazao je Graves.

Jennifer Granholm, ministrica za energetiku SAD-a/R. Anić/PIXSELL

Ponovio je važnost prestanka ovisnosti Europe o ruskim energentima te diverzifikacije dobavnih pravaca. Kao pozitivan primjer naveo je upravo hrvatski LNG projekt, ali i poljski projekt izgradnje tri nuklearne elektrane s američkom tehnologijom.

“Možda je tehnološki moguće ovog trenutka prijeći potpuno na obnovljive izvore energije, no to nije ekonomski isplativo niti racionalno. Zbog toga postoji prijelazno razdoblje u kojem će se ta tranzicija napraviti efikasno i bezbolno. Primjer Poljske i njihovih nuklearnih elektrana, koje se rade u suradnji s Westinghouseom, primjer je suradnje koje će toj zemlji dati energetsku sigurnost i neovisnost, a istodobno na obje strane Atlantika otvoriti veliki broj radnih mjesta”, rekao je Don Graves.

Riina Sikkut, ministrica gospodarstva i energetike Estonije, istaknula je da je njezina zemlja bila, i još uvijek jest, ovisna o ruskoj energiji, posebice ugljenu, no da se rade veliki projekti koji će to uskoro promijeniti. “Do 2030. godine želimo izgraditi ukupno 2000 MW kapaciteta uz vjetroelektranama i to 1GW u kopnenim elektranama, a dodatni gigavat u offshore na morskoj pučini.

Tako ćemo ispuniti nekoliko nacionalnih ciljeva – ostvariti energetsku neovisnost, učiniti gospodarstvo i energetiku zelenom, a u konačnici i povećati svoje tehnološke kapacitete kroz dodatne investicije i zaposlenost”, kazala je estonska ministrica.

Poduzeti prvi korak
Daniel Bustos, komercijalni direktor Exceleratea, najvećeg američkog LNG integratora, upozorio je na važnost da države poduzmu prvi korak u ovakvim strateškim projektima poput LNG terminala koji su, barem u prvo vrijeme, više vezani uz sigurnost opskrbe, tek onda uz neke standardne trgovačke principe ponude i potražnje.

“Naravno da će se privatne tvrtke uključiti u svaki projekt koji može biti profitabilan, ali u velikim strateškim promišljanjima i planiranjima je tu ipak nezaobilazna uloga država. Primjeri Njemačke, Finske i Estonije su možda najbolja praksa kako se u svega nekoliko mjeseci može promijeniti energetska paradigma te putem fleksibilnih LNG terminala osigurati energetska neovisnost kroz veliku disperziju potencijalnih dobavljača plina”, ističe Bustos.

Victor Parlicov, ministar energetike Moldavije, u Zagrebu je predstavio izazove svoje zemlje zbog prevelike ovisnosti o ruskim energentima te kazao da Moldavija ulaže velika sredstva u povezivanje s europskim energetskim sustavom i tokovima, što privatnim, a što javnim i međunarodnim kapitalom.