Vlada će uskoro predstaviti prijedlog državnog proračuna za iduću godinu, a prije toga nacrt proračunskog plana za 2025. ovih će dana put Bruxellesa.

U okviru europskog semestra, naime, države koje dijele zajedničku europsku valutu tijekom listopada moraju dostaviti proračunski okvir Europskoj komisiji koja ga ocjenjuje s obzirom na specifične preporuke Vijeća EU. Petnaestak članica eurozone to je već učinilo, a vlada RH svoj će “draft” uputiti ovaj tjedan.

Potrebna rasterećenja
U odnosu na srpanjske preporuke Vijeća, lani je EK budžetski plan Vlade za ovu godinu propitivao prije svega vezano uz tempo rasta rashoda i plan ukidanja mjera potpore vezanih uz energetsku krizu i inflaciju. Hoće li i ovaj put biti sličnih primjedaba, ostaje vidjeti, ali proračun za 2025. ipak nema pritisak “superizborne” godine i izvjesno je da će u projekcijama i deficit i javni dug ostati u okvirima kriterija iz Maastrichta.

U kontekstu ovogodišnjeg povećanja rashoda i Povjerenstvo za fiskalnu politiku (PFP) nedavno je upozorilo da sa stajališta dugoročne održivosti javnih financija već dogodine treba započeti sa “svestranom i razboritom” srednjoročnom fiskalnom prilagodbom, kao i da su potrebna daljnja (ne)porezna rasterećenja te snažnija kontrole rashoda.

U PFP-u usto ukazuju i na rast udjela države u BDP-u “koji se vraća na razine zabilježene tijekom prethodnih recesija, a koji bi ubuduće mogao javne financije izložiti većim rizicima u slučaju bitnijeg usporavanja gospodarske aktivnosti”.

Kako bilo, ovogodišnji plan proračuna rebalansom je na strani rashoda korigiran naviše za 976 milijuna eura (na 33,6 milijardi), što je rezultat povećanja dijela rashodnih stavki za oko dvije milijarde eura (najviše na račun subvencija za energente i povećanja plaća u državnoj i javnim službama) i istodobnog smanjenja drugih rashoda za nešto više od milijardu eura. Plan ukupnih prihoda, pak, povećan je za 1,8 milijardi, na 30,3 milijarde.

Ministarstvo financija detaljniju sliku stanja proračuna obično objavljuje s višemjesečnim pomakom, ali suprotno toj praksi, odnedavno su dostupne brojke zaključno s rujnom. Od raznih poreza do početka ovog mjeseca u proračun se slilo više od 13,1 milijardu eura, što je 14 posto ili 1,6 milijardi više nego u istom lanjskom razdoblju.

Prihodi od PDV-a veći su za nešto manje od 14 posto (8,46 naspram 7,43 milijarde milijardi eura), a kod trošarina se bilježi gotovo 17-postotno povećanje, na 2,1 milijardu eura. Poreza na dobit naplaćeno je 2,18 milijardi eura ili 9,3 posto više nego lani, ali tada je tu stavku podebljao i jednokratni porez na “ekstra dobit”.

Usporavanje rasta rashoda
S obzirom na rast plaća i zaposlenosti, značajno su porasli i prihodi od doprinosa, do kraja rujna slilo ih se 3,66 milijardi u odnosu na lanjskih 3,2 mlrd. (+14,2%). Znatno više nego lani državi su donijele i isplate dividendi (170 prema 104 milijuna), dok se u prva tri kvartala najveće smanjenje bilježi na prihodima od pomoći iz EU (1,85 milijardi eura nasuprot 3,37 milijardi).

Na strani rashoda međugodišnjim rastom, očekivano, najviše strše oni za zaposlene. Premašili su 4 milijarde eura, što je čak 44% više no lani. Od toga se na same plaće odnosi 3,37 milijardi ili milijardu više nego lani. To, međutim, ne uključuje plaće zaposlenih u osnovnim i srednjim školama (one se knjiže na stavci pomoći unutar proračuna) za koje je do kraja rujna ove godine otišlo 1,38 milijardi eura odnosno za 28 posto (300 milijuna) više.

Velik godišnji rast rashoda za zaposlene u ostatku godine bi ipak trebao donekle usporiti jer će iz izračuna “ispasti” utjecaj povećanja osnovice za plaće državnih i javnih službenika i namještenika iz listopada 2023.

Za mirovine kao pojedinačno najveću kategorija rashoda do kraja rujna iz proračuna je isplaćeno više od šest milijardi eura, što je za 16% ili 800 milijuna više nego lani.