U cirkularnoj ekonomiji nema gubitnika, svi dobivaju, no da bi ona funkcionirala, potrebno je povećati svijest građana o recikliranju otpada, poručeno je s panel diskusije 'Selekcija na kućnom pragu, RCGO u drugom planu' na konferenciji Croatia Waste Expo 2016. u organizaciji Poslovnog dnevnika. Ivana Gudelj iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP) naglašava da sustav nema loših strana i njime nitko ne gubi, no izazov koji je potrebno savladati je svijest o potrebi odvajanja otpada.

"Tijekom vremena treba analizirati koja frakcija otpada je problem, primjerice, jesu li to pelene ili nešto drugo, i to treba ciljano rješavati", kaže Gudelj. Na lokalnoj razini svojim se sustavom mogu ponositi stanovnici otoka Krka. Ivan Jurešić iz Ponikva Eko otoka Krka ističe da je taj otok primarnu selekciju implementirao još 2005. suočen s nedostatkom deponijskog prostora. "Tad nije bilo direktiva i fonda, a danas imamo cjeloviti sustav zbrinjavanja", kaže Jurešić. U svakoj od sedam jedinica lokalne samouprave postoji mini reciklažno dvorište u koji građani mogu odložiti otpad koji ne ide u kante.

"Postigli smo stupanj od 50 posto, zadovoljni smo, ali bi rezultati mogli biti i bolji, pa smo pokrenuli sustav prikupljanja od vrata do vrata", kaže. Jesu li zato troškovi komunalne tvrtke veći? Jesu, prošlo je vrijeme jeftinog prikupljanja 'smeća' i nelogično je danas odlaganje besplatno. "Imamo komunalne tvrtke koje mole boga da stupanj odvojenog prikupljanja otpada ne poraste da im ne porastu troškovi", kaže Jurešić, dodajući da još čekaju početak rada centra Marinšćine, kad će znati koliko će ih deponiranje uoće stajati. Za razliku od Krka, metropola još kaska sa svojim rješenjima za gospodarenje otpadom, no pročelnica odjela za gospodarstvo Grada Zagreba Mirka Jozić optimistično najavljuje da će već u lipnju biti spremni novi spremnici za odvojeno prikupljanje. 

Problem zgrade 
"Vjerujem da Zagrebu neće puno trebati da pokrene sustav, očekujem o već u lipnju. Na Jakuševcu sve radi, imamo okolišnu dozvolu. Trebamo postaviti dovoljan broj spremnika, ali i probuditi svijest građana da odvojeno prikupljamo otpad", kaže Jozić. Hoće li to značiti i više troškove za odvoz otpada na mjesečniom računima Holdinga? "Da se ne zavaravamo, troškove odvojenog prikupljanja otpada u svakom slučaju snose građani, bilo kroz uplate u proračun ili na računima za Čistoću, no kad se za nekoliko godina okrenemo unatrag, znat ćemo zašto", kaže Jozić.

Problem prikupljanja otpada u Zagrebu predstavljaju zgrade, pa Jozić najavljuje da će rješenja ići u smjeru da se zgradama osiguraju spremnici za odvojeno prikupljanje otpada. Krčka iskustva govore o tome da svaka sredina ima svoje specifičnosti gospodarenja otpadom, dok su u Zagrebu to zgrade, na obali je to sezonalnost koja u ljetnim mjesecima broj stanovnika, a time i otpada, poveća za šest puta pa je nemoguće imati unificirano rješenje. Unatoč kaskanju za ciljevima koje traže direktive ugrađene u nacionalno zakonodavstvo, ne treba gubiti optimizam. "Kad bi rekli da je nemoguće postići ciljeve, možemo odmah od svega odustati. Bolje je i dostići 42 posto ako ne možemo imati 50 posto odvojenog prikupljanja jer je i to uspjeh. 

Računaju na EU novac
Bitno je svima reći da je to naša odgovornost u svakom dvorištu, na svakom kućnom pragu", kaže Dijana Varlec iz Hrvatske gospodarske komore (HGK). U međuvremenu mnoge su oči uprte u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učnikovitost i novi val natječaja koje tek treba raspisati. "Fond ima program rada, čekamo da upravni odbor program i odmah ćemo natečaje objaviti na internetskim stranicama", kaže Aleksandra Ćilić iz Fonda najavljujući da će među novinama naći i mjera sprečavanja stvaranja otpada. Fond je planirao 80 milijuna kuna vlastitih sredstava uložiti u projekte, uz intenzivno oslanjanje na apliciranje prema europskim fondovima. "Čim se program usvoji, idu prvi natječaji, nadamo se da će to biti do kraja mjeseca", kaže Ćilić.

Fond se priprema i za projekte kojima je u fokusu ponovna upotreba otpada. Imaju razloga za zadovoljstvo jer dosadašnja iskustva pokazuju da su sve komunalne tvrtke koje su ponudile posude za odvojeno prikupljanje otpada na kućnom pragu bilježe dobre rezultete povećanja stope odvajanja otpada.Tvrtka Cios grupa u obradi automobilskog otpada danas postiže stupanj obrade od 95 posto. "Pet posto su kombinacije kompozitvne plastike koju plasiramo u cementnu industriju izvan Hrvatske. Budući da je to energetski vrijedna sirovina, širok je spektar proizvodnje kojoj su to resursi", kaže Jurica Medun iz Ciosa. Ipak, troškovi logistike su visoki, pa bi u Ciosu voljeli vidjeti da strategija upravljanja otpadom predvidi postrojenje u vidu spalionice koje bi riješilo i tih preostalih pet posto jer troškovi transporta erodiraju prihode od prodaje.

Armida Hemeling, German ReTech

Državama su potrebna rješenja, a ne proizvodi
Keynote prezentaciju naziva Njemačka iskustva u cirkularnoj ekonomiji održala je Armida Hemeling iz tvrtke German ReTech. Na početku je napomenula kako će uskoro dobivena energija biti važna kao i svi drugi resursi. Tvrtka Riteh postoji od 2007. u gospodarenju otpadom i nudi rješenja. "Izgraditi i omogućiti kvalitetno upravljanje otpadom naš je cilj. Mi kao tvrtka tražimo specifična rješenja za pojedinačne države poput Srbije, Makedonije, Ukrajine i drugih", istaknula je Hemeling. Napomenula je kako kolaboracijski modeli mogu utjecati na cirkularnu ekonomiju te da ih treba poticati. Istaknula je samo dio statistike. Primjerice, potreba za plastikom je 6430 posto veća nego 1990 godine i samo iz tog podatka vidimo da je moramo i reciklirati, a ne samo proizvoditi. "Državama su potrebna rješenja, ne proizvodi. Sve više ljudi seli se u gradove i potrebna je dobra infrastruktura kako bi sve to kvalitetno funkcioniralo. Neovisno o tome je li riječ o privatnom ili javnom sektoru, naša dužnost i odgovornost je pametno gospodariti otpadom", zaključila je.

Darko Blažić, Zelene tehnologije

Trebaju nam softverska rješenja da bismo razmišljali zeleno
Darko Blažić iz tvrtke Zelene tehnologije predstavio je integrirana rješenja koja razvijaju za upravljanje otpadom. Istaknuo je kako su njihova rješenja za upravljanje u gospodarenju otpadom cjelovita, od kućnog praga do obrade u centrima za gospodarenje otpadom, a namijenjena su reciklažnim dvorištima i komunalnim poduzećima. Još jedno rješenje je RFID tehnologija i Communal control koji služi za upravljanje poslovanjem komunalnih poduzeća. "Imamo i rješenje Waste control, kompletnu evidenciju praćenja otpada za sve pravne osobe koja nudi zaokružen waste managment. Cloud omogućuje spajanje svih korisnika, mogućnost razmjene podataka različitih karika u lancu gospodarenje opada s ciljem lakšeg i bržeg upravljanja otpadom."  U centru za gospodarenjem otpadom zahvaljujući njihovim rješenjima lakše se sinkronoziraju podaci i proces je brži. "Kontroliramo cijeli proces gospodarenja otpadom i bez suradnje s tvrtkom Alarm automatika ne bismo uspjeli, trebaju nam softverska rješenja da bismo svi razmišljali zeleno", zaključuje. 

Marko Brnčić, STP

Treba slijediti naše modele, MOLOK je potvrda tome
Izvrsnost u komunalnoj opremi pokazao je Marko Brnčić iz STP-a, koji tvrdi kako njihove modele treba slijediiti jer olakšavaju prikupljanje otpada. "Taj naš primjer slijedilo je od početka i Ministarstvo za zaštitu okoliša, a naša rješenja pokrivaju i hrvatske otoke i autoceste. Također, educiramo javnost o odvojenom prikupljanju otpada", istaknuo je. Spomenuo je i ostala rješenja, od pretovarnih stanica, podzemnih preskontejnera do rješenja za glomazni otpad, te se pohvalio da su dobitnici EKO Oscara. "MOLOK je postavljen u više od 40 zemalja s više od 140.000 ugrađenih kontejnera. Mi rješenja razvijamo iz potrebe i želje da se svi efikasno brinu o otpadu", zaključio je.