Plan je trebao biti i na sjednici Vlade 29. prosinca, zadnjoj u prošloj godini, ali to se nije dogodilo jer je, kako je tada objasnio ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović, bilo potrebno doraditi jedan njegov mali dio. Dobrović je tada rekao da to što plan nije službeno donesen 2016. ne znači ništa posebno i neće prouzročiti nikakvu štetu za Hrvatsku, a važno je da se ozbiljno krenulo u njegovu provedbu.

Ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević tada je istaknuo da će poduprijeti plan gospodarenja otpadom na sjednici Vlade, ali i upozoriti da slijede izmjene nekoliko županijskih, gradskih i općinskih prostornih planova, što iziskuje i vrijeme i novac.

Ministar Kuščević je u srijedu u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" napomenuo da bi taj plan mogao stvoriti dosta problema lokalnim samoupravama, jer će novim planom gospodarenja otpadom lokalne samouprave morati stvoriti prostorne planove za smještaj 90 reciklažnih centara, umjesto za 22. Objasnio je da su prethodnim planom gospodarenja otpadom bila planirana 20, 21 ili 22 reciklažna centra za zbrinjavanje otpada. 

"Više manje te su lokacije planirane prostornim planovima županija, gradova i općina. S novim prijedlogom plana predviđeno je oko 90-ak takvih centara, što će stvoriti problem jer tih 90 centara nisu planirani u županijskim, gradskim i općinskim prostornim planovima, a što će značiti hitnu izmjenu barem 70-ak ako ne i više njihovih prostornih planova. Tome treba dodati i stratešku procjenu utjecaja na okoliš. To je sveobuhvatan, stručan i relativno skup posao", rekao je Kuščević. 

U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike ističu da se novi Plan gospodarenja otpadom temelji na kružnom gospodarstvu, što znači da se otpad više ne tretira kao smeće koje će završiti na odlagalištu. Planom će se omogućiti povećanje stopa recikliranja i ostvarenje cilja od 50 posto odvojeno prikupljenog papira, plastike, stakla i metala do 2020. godine. Nakon što plan bude donesen, Hrvatska će moći početi koristiti 475 milijuna eura iz EU fondova za projekte gospodarenja otpadom.

Naglasak u Planu je, sukladno i EU politikama, na poštivanju hijerarhije gospodarenja otpadom – sprječavanju nastanka otpada, ponovnoj uporabi, recikliranju i kompostiranju. Okosnica novog sustava bit će reciklažni centri sa sortirnicama i kompostištima u kojima će se za reciklažu pripremati odvojeno prikupljeni otpad, ističu u Ministarstvu. Što se tiče centara za gospodarenje otpadom, kažu da će oni biti dimenzionirani sukladno studijama izvodljivosti za svaki centar, a pri čemu će se u obzir morati uzeti koncept zacrtan Planom i poštivati hijerarhiju gospodarenja otpadom.

Ministar Dobrović ranije je Hini izjavio da su centri za gospodarenje otpadom Biljane Donje u Zadarskoj županiji i Bikarac u Šibensko-kninskoj županiji u visokoj fazi gotovosti i bit će realizirani do kraja. Rekao je kako su ta dva centra već krenula u javnu nabavu te je bio veliki problem zaustaviti njihovu realizaciju. A za centar za gospodarenje otpadom Lećevica u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Dobrović je rekao da je taj centar već u priličnoj mjeri prilagođen novom konceptu. Već su izgrađeni centri za gospodarenje otpadom "Kaštijun" u Istarskoj županiji i "Marišćina" u Primorsko-goranskoj županiji. 

"Niti jedan centar se ne zaustavlja, međutim, mora biti sagledan u novom kontekstu", poručio je Dobrović. "Mi ustvari mijenjamo ideju naziva centar za gospodarenje otpadom. Centar za gospodarenje otpadom je svaki centar u kojem se gospodari otpadnim materijalima. Rezultat toga je sirovina i postizanje ciljeva, dakle, resursna učinkovitost", zaključio je ministar Dobrović.

Na javnom izlaganju novog nacrta prijedloga plana gospodarenja otpadom koje je u studenome prošle godine organiziralo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, udruge za zaštitu okoliša izrazile se veliko nezadovoljstvo zbog toga što taj prijedlog plana, kako su istaknuli, potiče zastarjeli koncept regionalnih centara za velike količine miješanog otpada i spaljivanje.