Iako je rujan jednako vruć kao kolovoz, s početkom nove školske godine većina hrvatskih turističkih odredišta opustoši, a analitičarima ostaju ljetne brojke – one su u ovoj turističkoj godini dakako pokazale znatno veći prihod zbog rasta cijena uslijed inflacije. No, tek će se vidjeti jesu li ovi prihodi nadmašili rast troškova koji je zbog korekcija cijene energije ovog ljeta možda manje šokantan, no ostaju sve druge ulazne cijene, pa i cijena rada. Sezonu pak zasad svi ocijenjuju uspješnom. Po broju noćenja i dolazaka turista, gotovo smo dosegnuli rezultat prije pandemije, što je vrlo pozitivno kad se zna da su se u igru vratili svi konkurenti na Mediteranu, uključujući Tursku.
Pozitivan trend
Hrvatskoj je u prvih osam mjeseci, sa 16,2 milijuna dolazaka i 88,5 milijuna noćenja, nedostajalo tek nešto manje od dva posto dolazaka i noćenja da dosegne predpandemijsku, 2019. godinu. U odnosu na prošlu godinu imali smo rast od osam posto u dolascima i dva posto u noćenjima. Ni u samom kolovozu, najjačem turističkom mjesecu, nije dosegnut predpandemijski rezultat ni u dolascima, kojih je ove godine bilo za sedam posto manje nego u kolovozu 2019., niti u noćenjima koja su ove godine slabija za 4,5 posto nego u 2019. godini.
Kolovoz je bio nešto slabiji čak i kad je u pitanju broj noćenja na Jadranu u prošloj godini, no jači je za Zagreb i ostatak kontinenta, gdje je ipak i dalje manja baza nego na Jadranu. Statistika eVisitora otkrila je trend skraćivanja godišnjih odmora, što u Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ) tumače ukidanjem restrikcija u putovanjima van ljetne sezone, ali i povratkom konkurenata u igru. Ministrica turizma Nikolina Brnjac posebno ističe rast na kontinentu.
“Veseli nas što se i kroz ljetno razdoblje nastavio pozitivan trend turističkih rezultata. Nakon najbolje predsezone u povijesti hrvatskog turizma, s velikim optimizmom ulazimo i u razdoblje posezone, za koju su najave izvrsne. Kontinentalne županije bilježe i bolje rezultate nego 2019. i 2022. godine, što je važno, jer ukazuje na činjenicu da uistinu imamo potencijala za razvoj turizma u cijeloj Hrvatskoj”, istaknula je Brnjac koja ne voli zbrajati noćenja, i ciljem svog mandata drži razvoj održivog cjelogodišnjeg turizma. “Ovi rezultati potvrda su da je moguće postići regionalno uravnoteženiji i cjelogodišnji turizam.
Vjerujem kako ćemo s novim investicijskim ciklusom kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti te Višegodišnji financijski okvir, kao i državni proračun, dodatno osnažiti našu turističku ponudu te pridonijeti ostvarenju naših strateških ciljeva”, kazala je Brnjac prilikom objave rezultata kolovoza.
U prvih osam mjeseci najveći promet tradicionalno ima Istra koja je jedina među razvijenim turističkim regijama nadmašila i 2019. i 2022. godinu. Splitsko-dalmatinska županija imala je slabiji rezultat nego prije pandemije, iako je jača nego lani, Kvarner je prošao s više dolazaka i manje noćenja nego u 2019., slijedi Zadarska županija (manje dolazaka, više noćenja nego 2019.). Dubrovačko-neretvanska županija nije dosegnula predpandemijske brojke, kao ni Šibensko-kninska županija i Ličko-senjska županija, pa ni Zagreb, iako je blizu. U Zagrebu je ostvareno 1,6 milijuna noćenja što je doduše 15 posto više nego lani te šest posto manje nego 2019. Na ostatku kontinenta ostvareno je više od 1,9 milijuna noćenja, ili 14 posto više nego lani.
Kao i u prethodnim mjesecima, rastao je iznos fiskaliziranih računa. U kolovozu ove godine kroz sustav fiskalizacije naplaćeno je 1,3 milijarde eura u sektoru turizma, na 51,7 milijuna izdanih računa, a lani je naplaćeno 1,12 milijarda eura računa. Već u rujnu lani iznos računa je prepolovljen, jer redovito padaju i cijene i popunjenost. I u Hrvatskoj udruzi turizma (HUT) ponavljaju kako su najvažniji financijski učinci i utjecaj turizma na razvoj destinacija i kvalitetu života, a ne noćenja.
“Ono što stalno ponavljamo, u turizmu su puno važniji financijski učinci. Oni se ne mogu dogoditi bez gostiju odnosno noćenja, ali budimo realni i otvoreni, ne producira svako noćenje jednak učinak na gospodarstvo. Noćenja u objektima više kvalitete proizvode i veće učinke. Ono što treba shvatiti jest da nije isto da li je neki minus ili plus u noćenjima ostvaren u objektu koji košta 40-50 eura ili u objektu koji košta 500-600 eura dnevno”, istaknuo je Veljko Ostojić, direktor HUT-a za Poslovni dnevnik.
Ipak, kaže da je turistička godina uspješna, protiče u skladu s očekivanjima i procjenama stanja na konkurentskom receptivnom tržištu Mediterana s jedne strane, i gospodarske situacije na najznačajnijim emitivnim tržištima s druge strane. “U organiziranom smještaju sezona je bila odlična u predsezoni, imali smo jako dobru glavnu sezonu, a prema postojećim informacijama i stanju rezervacija, očekujemo i vrlo dobru posezonu. Organizirani smještaj je to uspio ostvariti po cijenama koje su konkurentne ostatku Mediterana, u godini koju je obilježio veliki i agresivni povratak kompletne mediteranske konkurencije. Sve u svemu, sezona nije bila niti laka niti jednostavna, ali mislim da možemo biti zadovoljni ostvarenjima”, kaže Ostojić. I za profitabilnost hotelskih kompanija, prihodovna strana zasad izgleda jako pozitivno, kaže konzultant Emanuel Tutek na temelju benchmarka Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci. “Od 2019. godine do danas uz praktički isti broj noćenja uspješni hoteli su ostvarili 30 do 40 posto povećanje cijena, i Hrvatska nije više percipirana kao jeftina destinacija. Jeftina destinacija je bio negativni element imidža Hrvatske kao turističke destinacije. To je također i dvosjekli mač za sve one koji nisu ili ne mogu isporučiti vrijednost za novac, a takve će adekvatno ‘nagraditi’ tržište”, kaže Tutek.
Detaljniji pregled pokazatelja poslovanja hotela od siječnja do kraja srpnja pokazuje rast ukupnih prihoda za 21 posto, što je rezultat povećanja i prosječne cijene noćenja (ADR) i zauzeća. Prosječni ukupan prihod (TrevPAR) bilježi rast u svim kategorijama hotela (23%), s tim da najveću stopu rasta imaju hoteli sa 4 zvjezdice (30%), hoteli sa 5 zvjezdica bilježe najmanji rast od 13 posto, a oni s 3 zvjezdice imaju rast TRevPAR-a od 22 posto. Prosječni ADR bilježi rast u svim kategorijama od 13 posto.
Povratak kongresa
Dobre su najave posezone, ali i MICE segmenta (kongresni turizam) koji se ove godine dramatično vratio na globalnoj razini, a rast bilježi i Hrvatska, koja se nalazi među vodećih 15 europskih destinacija u kojima organizatori poslovnih skupova i kongresa u sljedeće dvije godine planiraju organizirati poslovni skup. Pokazali su to rezultati prvog kruga istraživanja “Portrait of European Meeting & Convention Travel” kongresne burze IMEX i agencije MMGY koje se provodilo tijekom svibnja i lipnja. Hrvatska je ove godine ušla u istraživanje temeljem sporazuma o suradnji koji je potpisao HTZ, i našla se među sedam zemalja koje sudjeluju u prikupljanju i obradi najnovijih trendova i pokazatelja u segmentu poslovnog, odnosno MICE turizma Europe.
Rezultati prvog kruga istraživanja pokazuju kako je 2023. natprosječno dobra godina u smislu ostvarenih međunarodnih poslovnih skupova i kongresa s ostvarenim povećanjem od 38 posto u odnosu na prošlu godinu. Podaci također pokazuju kako se nakon pandemije na velika vrata vraćaju osobni sastanci, dok su virtualni i hibridni sastanci i dalje zastupljeni, ali uz primjetno smanjenje njihove popularnosti. Kada govorimo o Hrvatskoj, Hrvatska se nalazi u probranom društvu najpopularnijih MICE destinacija kao što su Njemačka, Španjolska, Italija, Portugal, Francuska, Austrija, Švicarska i druge, dok su se iza 15 najpopularnijih destinacija smjestile zemlje kao što su Poljska, Švedska, Mađarska, Norveška, Finska.
“Sudjelovanje Hrvatske u provedbi ovog istraživanja daje nam detaljan uvid u stanje i trendove poslovnih putovanja na europskoj razini, odnosno imamo pristup vrijednim pokazateljima vezanim uz formate sastanaka te najtraženija mjesta i lokacije njihova održavanja. Ovime možemo mjeriti i utjecaj povezivanja odmorišnih i poslovnih putovanja, koja u kombinaciji značajno doprinose daljnjem razvoju ovog segmenta ponude, njegove ekonomičnosti, kvalitete i održivosti”, poručio je Kristjan Staničić, direktor HTZ-a.
Vrlo zanimljiv pokazatelj iz istraživanja je opći dojam o destinaciji, koji je ocijenjen kao najznačajniji faktor prilikom odabira lokacije održavanja poslovnog skupa, a tu su i drugi važni faktori poput prometne povezanosti, udaljenosti lokacija unutar destinacije, sigurnost boravka u destinaciji te troškovi organizacije skupova.
