Ministarstvo poljoprivrede namjerava krenuti u izradu novog Zakona o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG), kako bi se točno definiralo što su to obiteljska poljoprivredna gospodarstva te kako bi se uredila pravila i definiralo tko su i što su aktivni poljoprivrednici koji se stvarno bave poljoprivredom i pridonose proizvodnji te temeljem toga imaju pravo na ostvarivanje potpora; bilo kroz izravna plaćanja (poticaji) ili kroz brojne mjere Programa ruralnog razvoja. Prema neslužbenoj potvrdi iz Ministarstva,  Zakon bi u Saboru mogao biti izglasan već do ljeta.

Prema podacima Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na početku 2017. u Hrvatskoj je bilo registrirano 165.139 OPG-ova što je za 20.561 manje nego što ih je bilo u početkom 2013. godine kada ih je bilo registrirano ukupno 185.700. U jednom trenutku u proteklih nekoliko godina Ministarstvo poljoprivrede baratalo je podacima o čak oko 230.000 OPG-ova. U godinu dana broj OPG-ova smanjenje je za 5624, a najveći broj gašenja, prema podacima Agencije, dogodio se tijekom 2015. kada je, zbog primjene novih pravila Zajedničke poljoprivredne politike i novog sustava potpora, broj smanjen za 13.748. Novi sustav izravnih potpora za programsko razdoblje Zajedničke poljoprivredne politike EU do 2020. godine te Programa ruralnog razvoja, koji je otvorio brojne mogućnosti za povlačenje novca utjecao je na masovno gašenje OPG-ova.

"Razlozi smanjenja broja OPG-ova su među ostalim i poduzete aktivnosti u cilju ažuriranja podataka u Upisniku poljoprivrednika. npr. ispis umrlih osoba, ispis poljoprivrednika koji ne zadovoljavaju propisane uvjete (poljoprivrednici koji ne posjeduju poljoprivredne resurse) i ispis onih koji nisu izvršili upis zemljišta u ARKOD", ističu u Ministarstvu poljoprivrede. Iako je tijekom 2015. i 2016. došlo do gašenje brojnih OPG-ova koji se nisu bavile poljoprivredom, nova EU pravila za izravne potpore, a posebice za povlačenje novca iz EU fondova utjecale su i na pojavu novog trenda – masovnog cijepanja OPG-a i formiranja novih unutar iste obitelji, kako bi se u okvirima zakonskih mogućnosti i pravila prijave za EU fondove izvuklo više novca.

Zakon to ne zabranjuje, no činjenica je da se tako na neki način stvaraju "umjetni uvjeti" i privid poljoprivredne proizvodnje, a s ciljem uzimanja novca iz europskih fondova. Prema podacima koje je nedavno iznio predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić u Hrvatskoj je samo tijekom 2015. godine registrirano i u raspodjelu potpora uključeno 10.348 novih poljoprivrednih gospodarstava te je u sustav izravnih plaćanja uključeno i 124.568 novih hektara poljoprivrednog zemljišta. Nekolicina mladih poljoprivrednika s kojima smo razgovarali proteklih dana ističu kako je na selo u zadnje dvije godine došlo do tog novog negativnog trenda da se obiteljska poljoprivredna gospodarstva prebacuju na supruge, djecu, rođake mlađe od 40 godina, a sve ne bi li ostvarili pravo na potpore za mlade poljoprivrednike koje iznose i do 50.000 eura.  

Marijan Balić, proizvođač češnjaka iz Ilače je tako na nedavno održanom okruglom stolu u organizaciji internetskog portala Agrobiz.hr rekao kako on primjerice ne ispunjava uvjete za Mjeru za mlade poljoprivrednike iako ima 31 godinu. "To je jedna od najvećih nelogičnosti. Ne ispunjavam uvjete jer se bavim poljoprivredom već više od 8 godina, a po hrvatskoj definiciji mladog poljoprivrednika ispada da sam ja prerano ušao u taj posao jer uvjete ispunjavaju oni koji su se  poljoprivredom počeli baviti u zadnjih 18 mjeseci, što je totalno nelogično". Kako kaže Balić iz tog razloga je na terenu došlo do masovnog umjetnog osnivaju novih OPG-ova tako da otac, primjerice, prepiše zemlju na djecu te djeca osnivaju po nekoliko OPG-ova s namjerom da se prijave na natječaj i povuku 50.000 eura.  Sve ove nelogičnosti trebao bi ispraviti novi zakon o OPG-ovima, koji je ministar Tolušić najavio, a njegova je izrada, kako nam je potvrđeno, već krenula.  

Mali iznosi

Koliko ih prima poticaje?
Podaci Agencija za plaćanje u poljoprivredi kažu kako su od ukupnog broja OPG-ova potpore tijekom 2016. godine isplaćene za njih 104 377., pri čemu gotovo jedna trećina njih (30.617) dobiva manje od 5000 kuna godišnje. Dodatan nered na tržištu stvaraju i trgovci poljoprivrednim proizvodima na tržnicama koji su upisani u Upisnik trgovaca voćem i povrćem, među kojima ima i velik broj onih koji na tržnicama ne prodaju svoje proizvode. Upisnik trgovaca voćem i povrćem koji vodi Ministarstvo poljoprivrede evidentira pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost trgovine voćem i povrćem, a u njega se mogu upisati ona obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja posjeduju površine na kojima proizvode poljoprivredne proizvode i upisana su u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava pri Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Do danas je upisano 13.643 takvih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.