Prema tim podacima, nalazimo se među zemljama koje imaju najniži postotak upotrebe: prosjek EU je 80 posto. Najveći udio utrošena cjepiva je onog kompanije Pfizer (87 posto), AstraZenece smo utrošili 60 posto, a najmanje je potrošeno Moderninog cjepiva – 44 posto. No, na skladištima je ipak najviše AstraZenece jer je dosad stiglo 168 tisuća doza, a potrošeno nešto više od 101 tisuće. Pfizera je stiglo 215.280, a potrošeno 187.695 doza, dok je Moderne došlo svega 57.728, a utrošeno je 25.637 doza.

No, zašto je potrošeno samo 72 posto pristiglih doza, i to u vrijeme kada se govori o ozbiljnom nedostatku cjepiva i puno većem broju zainteresiranih za cijepljenje od broja doza na raspolaganju?

Problem dostave

Razloga je, objašnjavaju u HZJZ-u za Jutarnji list, više. Na prvom je mjestu oprez zdravstvenih vlasti: s obzirom na probleme isporuke, dio cjepiva čuva se za docjepljivanje drugom dozom onih koji su već primili prvu. Dio problema leži u distribuciji, osobito Pfizerova cjepiva, koje se čuva na izuzetno niskim temperaturama, a dio u sve češćem odbijanju AstraZenece, o kojem cjepitelji posljednjih dana obavještavaju HZJZ.

optimist

Tvorac cjepiva protiv korone otkrio kada bi pandemija mogla biti stavljena pod kontrolu

moguće nuspojave

Imunolog: Neki lijekovi iz kućne apoteke mogu imati gore posljedice od cjepiva

Zvjezdana Lovrić, epidemiologinja iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, smatra kako nema posebnog razloga za zabrinutost.

‘Prilikom provođenja cijepljenja, cjepitelji planiraju potrošnju uzimajući u obzir potrebe svojih pacijenata za primjenu prve, ali i druge doze cjepiva. Unaprijed je potrebno planirati i osigurati cjepivo za osobe koje u skorom vremenu trebaju dobiti drugu dozu, tako da nije realno očekivati 100% potrošnju, s obzirom na to da se cijepljenje trenutačno dostupnih covid-19 cjepiva u Hrvatskoj provodi s dvije doze u definiranim intervalima – za Pfizer je to 6 tjedana, Modernu mjesec dana, a za AstraZenecu 12 tjedana’, pojašnjava.

Također, treba uzeti u obzir i sâm postupak distribucije, koji zahtijeva određeno vrijeme dok samo cjepivo dođe do krajnjeg cjepitelja.

‘Neka cjepiva pri dolasku u Hrvatsku zaprimaju se u centralno skladište te je potrebno vrijeme da se distribuiraju do županijskih zavoda i krajnjih cjepitelja. Također, dio zavoda nema hladnjake s ultra niskim zamrzavanjem, koji su potrebni za skladištenje Pfizera, tako da se dio tih doza skladišti u HZJZ-u te se doze uzimaju prema potrebama’, objašnjava.