Dr. Jane Goodall, poznata primatologinja, rekla je: “Ono što radite čini razliku i morate odlučiti kakvu razliku želite činiti”. Dok razmišljamo o 2023. godini, zabilježenoj kao najtoplijoj s globalnim prosječnim povećanjem temperature od 1,49 stupnjeva Celzijusa, postaje očito da hitno trebamo napraviti značajnu promjenu i razliku.
Više nije održivo nastaviti ovim tempom s obzirom na razvoj klimatske krize. Razmotrimo podatke iz 2023. godine: temperature oceana dosegnule su povijesno visoke vrijednosti, polarne ledene kape na Antarktici i Grenlandu se tope alarmantnom brzinom, rezultirajući godišnjim porastom razine mora od otprilike pola centimetra. Koncentracija glavnih stakleničkih plinova u atmosferi nastavlja opasno rasti.
Tisuće mrtvih
Svi ti faktori doveli su do rekordne godine ekstremnih vremenskih događaja i prirodnih katastrofa, uključujući jake oluje, velike požare – poput razornih požara u Kanadi koji su prekrili nebo New Yorka maglom i dimom, kao i požare u Sjedinjenim Američkim Državama i mediteranskim zemljama.
Moćni vjetrovi i poplave, poput onih koje su se dogodile u Libiji nakon oluje Daniel, rezultirali su tisućama smrtnih slučajeva. Vrućine u Europi, Sjevernoj Americi i Aziji i šire utječu na gubitak poljoprivredne produktivnosti, nestašicu vode za piće i poljoprivredu, ogromne štete na imovini i gubitke života.
Što se može učiniti?
Moramo brzo prijeći na veće razine korištenja obnovljive energije, energetske učinkovitosti, pohrane energije, obnovu prirode i još mnogo toga kako bismo značajno smanjili emisije stakleničkih plinova. Istovremeno, raste potreba za fokusiranjem na stvaranje otpornosti, prilagodbu i pripremu za krizu koja je već u tijeku. Sve to zahtijeva značajnu klimatsku inovaciju, tehnološka rješenja i inicijativu.
U Izraelu se već desetljećima suočavamo s izazovima poput dezertifikacije, nestašice vode i ekstremnih temperatura, i uspješno smo razvili različite metode koje se mogu primijeniti kako bismo se nosili s klimatskom krizom. To može poslužiti kao model i primjer mnogim zemljama diljem svijeta. Uzmimo vodu kao primjer: zaštita vode, obrada otpadnih voda, desalinizacija i korištenje slane vode za navodnjavanje vrlo su dobro razvijeni u Izraelu i praktički stvaraju kružnu ekonomiju vode koja je globalno vrlo potrebna.
Klimatska kriza smanjuje poljoprivredni output. No, u Izraelu s manje vode i zemlje proizvodimo više. Primjena sustava za navodnjavanje, razvijenog u Izraelu, nužna je u svijetu gdje se suše događaju sve češće. I kako se svijet suočava s enormnim zahtjevima za opskrbom više hrane i poljoprivredne proizvodnje za industriju, potrebna nam je bolja poljoprivredna tehnologija.
Daljinski nadzor putem satelita i bespilotnih letjelica za maksimiziranje poljoprivredne proizvodnje, povećanje učinkovitosti korištenja vode u navodnjavanju, praćenje sekvestracije ugljika, prevencija požara, više su primjera klimatskih inovacija iz Izraela. Sektor izraelske klimatske inovacije rapidno raste, svaki šesti novi startup koji je osnovan u Izraelu 2022. usmjeren je na ovo područje i otprilike je ukupno 800 startupova u ovom sektoru u Izraelu.
Hrvatska, poput drugih zemalja, osjeća učinke klimatskih promjena na svom poljoprivrednom sektoru. Promjene u oborinama, češći ekstremni vremenski događaji i porast temperatura utječe na prinose usjeva, dostupnost vode i kvalitetu tla. Na primjer, povećane temperature i promjenjivi uzroci oborina mogu rezultirati promjenom prikladnosti određenih usjeva i utjecati na tradicionalne poljoprivredne prakse.
Ranjivost priobalja
Hrvatsko dugo priobalje i izloženost turizmu čine je posebno ranjivom na porast razine mora i eroziju obale koja proizlazi iz klimatskih promjena kao i na značajne količine smeća i plastike koje su rezultat velikih količina otpada od turističke aktivnosti. Porast razine mora prijeti priobalnoj poljoprivredi, infrastrukturi i ekosustavima poput ribarstva.
Kako je Izrael razvio brojna inovativna rješenja za probleme s plastikom, nestašicom vode ili za maksimizaciju poljoprivredne produktivnosti, tako Hrvatska može imati koristi od usvajanja sličnih pristupa. Investiranje u tehnologije za suočavanje s problemom plastike ili mikroplastike ili pak u tehnologije poput precizne poljoprivrede, efikasnih sustava za navodnjavanje i diverzifikaciju usjeva mogu pomoći hrvatskom gospodarstvu da se prilagodi promjenjivim klimatskim uvjetima i poboljšaju otpornost.
Jedan značajan put za financiranje takvih inicijativa leži u EU fondovima koje Hrvatska koristi kako bi implementirala održive poljoprivredne prakse, nadogradila poljoprivrednu infrastrukturu i investirala u tehnologije otporne na klimu.
Osim suradnje u poljoprivredi, Hrvatska i Izrael mogu surađivati u sektoru plave ekonomije, koristeći svoje ekspertize u istraživanju mora, akvakulturi i upravljanju obalom. Dijeljenjem znanja i najboljih praksi, obje zemlje mogu zajedno raditi na razvoju održivih rješenje za očuvanje mora i morske bioraznolikosti i razvoja plave ekonomije.
Partnerstvo sa zemljama poput Izraela može olakšati razmjenu znanja, transfer tehnologije i zajedničke istraživačke inicijative kako bi se riješili zajednički izazovi s kojima se suočavamo. Važno je naglasiti da je Izrael spreman i željan surađivati s Hrvatskom i tvrtkama u ovim područjima, jer samo kroz suradnju možemo prevladati ogromne izazove koji su pred nama i sačuvati naš planet.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu