Krajem listopada u Hrvatskoj je bilo 42.709 blokiranih poslovnih subjekata s 25,65 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje, kao i 323.887 građana s dugovanjima od 35,8 milijardi kuna, pokazuju podaci koje je u ponedjeljak objavila Financijska agencija (Fina).
Podaci Fine pokazuju da je u usporedbi s rujnom broj građana s blokiranim računima u rujnu porastao za 2.935, odnosno za 0,9 posto, dok su njihova ukupna dugovanja povećana za oko 190 milijuna kuna ili 0,5 posto.
Na godišnjoj razini, u odnosu listopad prošle godine, broj blokiranih građana je porastao za 1,2 posto, odnosno krajem listopada ove godine bilo ih je 3.997 više, a njihova su ukupna dugovanja u istom razdoblju porasla za čak 21,2 posto, odnosno za više od 6,26 milijardi kuna.
Kod poslovnih se subjekata, pak, bilježi pad broja blokiranih i iznosa nepodmirenih osnova za plaćanje – u odnosu na rujan broj poslovnih subjekata s blokiranim računima smanjen je za njih 621 ili za 1,4 posto, a iznos njihova dugovanja za 3,1 posto ili za približno 810 milijuna kuna.
Samo s osnove otvaranja predstečajnih postupaka, ističu iz Fine, iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje u listopadu je smanjen za više od 352 milijuna kuna, a broj dužnika manji je za njih 72.
Na godišnjoj razini, u odnosu na listopad lani, broj blokiranih poslovnih subjekata smanjen je za 18,8 posto ili 9.913 subjekta, dok je iznos njihovih prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje smanjen za 14,3 posto, odnosno za 4,28 milijardi kuna.
Među blokiranim poslovnim subjektima i u listopadu ove godine dominirali su oni u dugotrajnoj blokadi, dužoj od 360 dana, kako po broju tako i po iznosu blokade.
U dugotrajnoj je blokadi, naime, krajem desetog ovogodišnjeg mjeseca bilo 32.438 subjekata, što je udio od 75,9 posto u ukupnom broju tvrtki s blokiranim računima, a na takve se poslovne subjekte odnosi i 86,3 posto ukupnog duga, odnosno iznos od 22,13 milijardi kuna.
Također, i dalje više od dvije trećine blokiranih poslovnih subjekata ili njih 29.330 nema niti jednog zaposlenog, a dugovanja takvih tvrtki, u iznosu od 17,7 milijardi kuna, čine 69 posto iznosa ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje krajem listopada ove godine.
Od ukupno 42.706 blokiranih poslovnih subjekata, s ukupno 26.942 zaposlena, manje od polovine su pravne osobe, no na njih 'otpada' najveći dio iznosa ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje, 72,3 posto. Krajem listopada tako je u blokadi bilo 20.879 pravnih osoba, koje imaju ukupno 15.505 radnika, a duguju više od 18,5 milijardi kuna.
Istodobno su bili blokirani i računi 21.827 fizičkih osoba, odnosno obrtnika i slobodnih zanimanja, a njihove nepodmirene obveze iznosile su 7,09 milijardi kuna. Kod blokiranih fizičkih osoba je krajem listopada bilo 11.437 zaposlenih.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Osnovni cilj Zakona o ovrhama je vidljiv kroz rezultate provedbe zakona, dug je godinama multipliciran do apsurda, a broj dužnika umjesto da se smanji raste do brojke od 70 000 novih dužnika godišnje , 5 000 novih dužnika mjesečno i uskoro je dug privatnih lica prestigao dug ukupne hrvatske privrede što europska povijest ne pamti, kao ni takovu institucionalnu politiku koja je omogućila da u roku od tri godine broj dužnika od 25000 naraste do 322 500.
Udruga Blokirani ističe da se blokade računa građana šire poput epidemije, riječ je o legaliziranom kamatarenju i osiguranju dobiti užoj interesnoj skupini na račun većine.
Zakon o ovrhama je jedan od loših hrvatskih zakona ( usvojen koncem 2010.) kojem je cilj bio zadovoljiti interese materijalni interes uže grupe koja se pritom ne obazire na šire društvene posljedice raslojavanja zdrave jezgre.
Ujedno su u proteklihh šest godina građani ostali bez svojih 9500 stanova i kuća koji su prodani na dražbama za cijenu nižu od jedne trećine tržne vrijednosti , a većina je tako ostala bez svog jedinog krova nad glavom što, sudeći po reakcijama i rezultatima, hrvatsku politiku ne zabrinjava.
http://blokirani.org/
Uključite se u raspravu