Na poslovne subjekte s područja Zagreba odnosilo se 41,4 posto prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje ili 2,4 milijarde kuna, što je i očekivano s obzirom na to da je u gradu Zagrebu sjedište najvećeg broja poslovnih subjekta, navode iz Fine.

Prema iznosu blokade slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od devet posto ili dugom od 500 milijuna kuna, Zagrebačke županije s udjelom od 7,1 posto ili 400 milijuna kuna duga, Istarske s udjelom od 5,8 posto ili 300 milijuna kuna duga, Primorsko-goranske s udjelom od 4,4 posto ili 300 milijuna kuna, Vukovarsko-srijemske s udjelom od 4,2 posto ili 200 milijuna kuna te Brodsko-posavske s udjelom od četiri posto ili dugom od 200 milijuna kuna.

Na poslovne subjekte navedenih sedam županija odnosilo se 75,9 posto svih neizvršenih osnova za plaćanje u Hrvatskoj.

Ostalih 24,1 posto iznosa disperzirano je na 14 ostalih županija s udjelima od 0,5 posto u Ličko-senjskoj do 3,9 posto u Zadarskoj županiji.

Promatraju li se dospjele neizvršene osnove za plaćanje prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su blokirani poslovni subjekti Brodsko-posavske županije s 600,6 tisuća kuna. Slijede poslovni subjekti Grada Zagreba s prosječnim dugom od 583,7 tisuća kuna.

Prosječan iznos neizvršenih osnova za plaćanje na kraju prošle godine na razini Hrvatske iznosi 328,3 tisuće kuna, što je za 9,9 posto manje nego godinu ranije, kada je prosječan dug iznosio 364,3 tisuće kuna, navode iz Fine.

Najmanji je prosječni iznos duga po poslovnom subjektu u Sisačko-moslavačkoj županiji i iznosi 110,4 tisuće kuna.

U odnosu na stanje krajem 2018., prosječan je dug na kraju prošle godine porastao u 13 županija i to najmanje u Zagrebačkoj, 5,9 posto, a najviše u Vukovarsko-srijemskoj, 126,5 posto.

Prosječan iznos duga smanjen je na području osam županija i to najviše u Osječko-baranjskoj, 59,5 posto, a najmanje u Ličko-senjskoj županiji, 10,3 posto.

Najviše blokiranih poslovnih subjekata u trgovini

Promatrano po djelatnostima, na zaduženost cjelokupnoga gospodarstva najviše su utjecali blokirani poslovni subjekti iz područja trgovine na veliko i na malo, na koje se na kraju prosinca 2019. odnosilo 1,3 milijarde kuna ili 21,4 posto ukupnog iznosa dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje.

Po visini duga slijede poslovni subjekti iz područja građevinarstva s 1,1 milijardom kuna duga i udjelom od 18,8 posto, prerađivačka industrija sa 700 milijuna kuna neizvršenih osnova i udjelom od 12,2 posto te djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s 600 milijuna kuna duga i udjelom od 10 posto.

Podaci Fine pokazuju da je na kraju prosinca 2019. najviše blokiranih poslovnih subjekata bilo u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane – njih 3.597. Slijede blokirani u djelatnosti trgovine, njih 3.534, građevinarstva s 2.168 te prerađivačka industrija s 1.828 blokirana poslovna subjekta.