Gradonačelnik Tomašević poručuje da je u dva glavna cilja – a to su povećanje odvajanja otpada i uklanjanje što većeg broja spremnika s javnih površina, u protekle dvije godine postignut značajan napredak. 

Ističe da je nakon uvođenja novog modela, u 2023. u Zagrebu bio najveći rast odvajanja otpada od svih gradova u Hrvatskoj koji su veći od 15.000 stanovnika, za 50 posto se povećalo odvajanje otpada u 2023. u odnosu na 2022. 

Za nepropisno odlaganje otpada od 1. listopada 2022. do 24. rujna ove godine ukupno je izrečeno 16.606 kazni, u vrijednosti od 1,3 milijuna eura. 

Snimke visoke rezolucije

Postavljaju kamere na 200 lokacija u Zagrebu. Snimat će ljude koji nepropisno bacaju smeće. Čak i noću

Je li ovo mogući izlaz?

Tvrtka DOK-ING nudi rješenje za odlagalište na Jakuševcu

Tomašević kaže i da je u proteklih godinu dana u centru grada ugrađeno 143 podzemna spremnika na 39 lokacija, a sada rade na dopunjavanju mreže, s 11 lokacija. Proširit će se i obuhvat podzemnih spremnika na još tri mjesna odbora u Donjem Gradu kao i uz Ilicu do Črnomerca. 

Do kraja 2027. na 751 lokaciji u cijelom Zagrebu bit će postavljeno 2253 polupodzemna spremnika, a uložit će se preko 10 milijuna eura. Građani će i dalje na svojoj parceli ili ako je to nemoguće, onda u boksevima, imati spremnike za miješani otpad i biootpad. 

Zelena akcija protiv spaljivanja otpada

Iz Zelene akcije poručuju kako im je drago da se radi temeljita reforma i koraci naprijed, čemu kroz radnu skupinu i oni doprinose. 

“Usvojeno je niz mjera kako bi odvoz otpada bio efikasniji, računi za građane pravedniji, a grad čišći”, rekao je Hini Marko Košak, voditelj programa Gospodarenje otpadom u Zelenoj akciji i koordinator mreže Zero Waste Hrvatska.

To je, ističe, rezultiralo smanjenjem odloženog otpada na odlagalište, međutim, puni efekt mjera vidjet će se tek kad se sustav implementira u čitavom gradu jer je izvan centra situacija još uvijek vrlo kaotična.

“Nakon ugradnje svih podzemnih i polupodzemnih spremnika će Zagreb napokon ispuniti europske ciljeve odvojenog prikupljanja otpada”, ocijenio je Košak.

Zelenoj akciji nije drago što se radna skupina bavi isključivo segmentom prikupljanja otpada, dok u njegovom zbrinjavanju ima mnogo problema, a i određenih štetnih planova koji mogu ugroziti cijeli sustav.

Oporaba odvojeno prikupljenog otpada skupo se plaća privatnicima, a ne zna se koliko ga se reciklira i kompostira, te je stoga potrebno ubrzati izgradnju sortirnice, biokompostane i centra za ponovnu uporabu.  

Zelenu akciju iznimno zabrinjava da se za obradu neodvojenog otpada odabralo rješenje koje uključuje spaljivanje.  

“Dok veliki gradovi, poput Barcelone i Münchena, donose strategije kojima definiraju mjere za napuštanje spaljivanja otpada, Zagreb po tom pitanju kreće u suprotnom smjeru”, ističe Košak. Kaže kako je gradska vlast ignorirala njihova upozorenja o okolišnim, zdravstvenim i ekonomskim problemima sa spaljivanjem o čemu postoji sve više dokaza diljem Europe, a ignorirana su i bolja rješenja koja taj neodvojeni ostatak maksimalno tretiraju kao sirovinu za industriju, uz odlaganje stabiliziranog minimuma.

“Još se analizira hoće li se neodvojeni otpad slati u druge sredine na spaljivanje, ili će se graditi spalionica otpada u Zagrebu, ali ćemo se tome oštro usprotiviti zajedno s građanima koji su prije više od pet godina zaustavili izgradnju spalionice koju je forsirao tadašnji gradonačelnik Milan Bandić”, poručuju iz Zelene akcije.

Ističu kako je potreban kvalitetan Plan gospodarenja otpadom koji će jasno definirati postrojenja za oporabu otpada, poštujući prioritete koje je definirala EU, što spaljivanje otpada nikako nije i čije će štetne emisije EU uskoro početi skupo naplaćivati.