Hrvatska bi do kraja ove, najkasnije početkom sljedeće godine trebala dobiti prvu Strategiju biogospodarstva do 2035. godine.

Strategija je to koja bi trebala doprinijeti jačem razvoju biogospodarstva, odnosno gospodarstva koje se oslanja na biološke sirovine i njihovo korištenje te je svojevrsna protuteža ekonomskom modelu koji se temelji na fosilnim gorivima.

Prema nacrtu Strategije, čiji je koordinator Ministarstvo poljoprivrede i koje ga je jučer prvi put javno predstavilo, Hrvatska ima veliki potencijal poticanja ove vrste gospodarstva.

Situacija je trenutno takva da biogospodarstvo u Hrvatskoj čini devet posto BDP-a, odnosno donosi vrijednost od 3,7 milijardi eura. Zapošljava 203 tisuće ljudi, no prosječna je produktivnost po zaposlenom dvostruko niža od prosječne EU produktivnosti te iznosi tek 18 tisuća eura.

Razvoj biogospodarstva pak važan je za Hrvatsku zbog smjera kojim je Europska unija odlučila ići. Europa tako želi biti održiv i klimatski neutralan kontinent, a upravo će biogospodarstvo u ostvarenju tog cilja imati značajnu ulogu.

No da bi od biogospodarstva profitirali, moramo ga snažnije razviti jer, naravno, vrhnje će ubirati oni koji ovaj model gospodarstva uspješnije razviju. “Mi smo po tom pitanju na začelju Europe, a prednjače zapadnoeuropske zemlje”, rekla je Anita Sever Koren iz Ministarstva poljoprivrede.

Također, domaće je biogospodarstvo visoko koncentrirano te se čak 70 posto odnosi na sektor hrane. Nakon njega slijedi sektor šumarstva. Biogospodarstvo, rekla je Marija Vučković, ministrica poljoprivrede, može se proširiti na razne druge sektore, što je i cilj Strategije, od farmaceutske, tekstilne, kemijske industrije, ali i na energetiku, posebno bioplin i biomasu.