I u osvrtu na tekuća kretanja gospodarske akivnosti, ali i u očekivanjima za iduću godinu u Hrvatskoj narodnoj banci prilično su optimistični.

U jučer predstavljenim najnovijim projekcijama HNB je, doduše, smanjio procjenu gospodarskog rasta za ovu godinu na 2,6 posto (u odnosu na 2,9 posto iz rujanskih prognoza), ali razlog tome nije tekuća gospodarska dinamika već revizija podataka Državnog zavoda za statistiku o BDP-u kojom je naniže korigiran rast u prvoj polovini godine.

HNB-ovi modeli brze procjene sugeriraju, naime, da će zadnja četvrtina godine biti u znaku ponovnog ubrzanja gospodarske aktivnosti – s rastom od 0,8 posto na kvartalnoj razini i 3,5 posto u odnosu na zadnji kvartal prošle godine.

Sve u svemu, dok je oporavak u eurozoni odgođen za početak naredne godine, HNB za Hrvatsku dogodine očekuje nešto snažniji rast BDP-a nego donedavno; umjesto 2,6 posto realno, u 2024. sad računaju s rastom od 3 posto. To je više od većine drugih aktualnih prognoza, uključujući i Vladine i  Europske komisije.

I za ovu i za iduću godinu povećana su ponajprije očekivanja jačanja osobne potrošnje, s tim da će ovogodišnjem rastu više od prvotnih predviđanja doprinijeti rast investicija i državna potrošnja.

Istodobno inflacija – i ukupna i temeljna – usporava brže od donedavnih očekivanja. Tako se sada računa da će prosječna inflacija (mjerena harmoniziranim, međunarodno usporedivim indeksom, HICP) ove godine iznositi 8,4 posto, a ne 8,8 na koliko se procjenjivala prije tri mjeseca.

Nagodinu bi se pak stopa rasta opće razine cijena trebala više nego prepoloviti, na 4 posto. Nešto brže smanjenje pokazuje se prije svega kod inflacije hrane, ali i u segmentu usluga, gdje je inflacija bila posebno izražena i nije padala podržana turističkom sezonom. No, konačno se i kod usluga uočava postepeno smanjivanje, kaže guverner Boris Vujčić, dodajući da se iduće godine očekuje niža inflacija cijena svih komponenata.

Uz osobnu potrošnju u središnjoj banci za 2024. ponovno računaju s pozitivnim predznakom i izvoza i uvoza/PATRIK MACEK/PIXSELL

U odnosu na europodručje upravo su hrana i usluge bile komponente koje su održavale razliku između inflacije u Hrvatskoj u odnosu na prosjek eurozone (gdje se prema aktualnim procjenama za 2023. očekuje 5,4 posto), ali trenutačno imamo viši doprinos energije, dok se inflacijski jaz smanjio kod hrane i usluga, ističu u HNB-u.

Guverner je s tim u vezi podsjetio kako energija i hrana u srednjoj i istočnoj Europi imaju veći ponder u potrošačkoj košarici nego u ostatku eurozone. No, dodao je i kako je rast opće razine potrošačkih cijena od sredine 2021. naovamo u drugim zemljama iz SIE (osim Slovenije) zapravo bio viši od 22,9 posto zabilježenih u tom razdoblju kod nas.

Ljeto ključno za kamate
Dotaknuo se guverner i teme koja je vezano uz inflaciju bila naročito potencirana u prvoj polovini godine, a to je pitanje doprinosa (povećanja) profitnih marži rastu cijena. Podaci pokazuju, kaže, da se doprinos jediničnih profita očekivano smanjuje, dok je doprinos rasta plaća deflatoru BDP-a i dalje visok.

Kao potencijalni rizik ostvarenja očekivanog usporavanja inflacije apostrofirao je upravo rizik da se rast jediničnih troškova rada ne apsorbira kroz jedinične profite u mjeri u kojoj se s tim računa. Kako bilo, uz osobnu potrošnju koja ostaje glavni oslonac rasta, iduće godine u središnjoj banci ponovno računaju s pozitivnim predznakom i izvoza i uvoza.

I u horizontu od tri godine osnovni scenarij predviđa rast BDP-a koji premašuje predpandemijsku dinamiku (za 2025. projekcije su na 2,7%, a godinu poslije na 2,6%). Osim što to znači i nadalje više stope od prosjeka eurozone, za njezine članice u naredne se tri godine predviđa da će one biti ispod pandemijske razine.

Na tržištu rada, pak, ništa bitno se ne mijenja. Uz dugoročni trend rasta zaposlenosti i pada nezaposlenosti, tu je otprije i manjak raspoložive radne snage, a sve skupa utječe i na kretanje plaća.

Nakon što su realne plaće u 2022. pale zbog visoke stope inflacije (tj. više od nominalnog rasta plaća) od drugog kvartala ove godine one su ušle u pozitivan teritorij i u realnim terminima. I to među prvima u eurozoni, kaže Vujčić. Za ovu godinu procjene su da će realno porasti 5,7 posto, a u HNB-u očekuju da će rasti i u iduće tri godine, ali umjerenije, pri čemu dogodine oko 3,6 posto.

Kad je riječ o monetarnoj sferi, politika kamatnih stopa ovisit će o projekciji inflacije u budućnosti, ali i o snazi transmisije na domaće kredite. Trenutačno je ciklus rasta kamatnih stopa zaustavljen. Uvjeti su dovoljno restriktivni da je realno očekivati smanjenje stope inflacije bez dodatnog povećanja kamatnih stopa.

“Možda je prerano govoriti o tome kada će se početi smanjivati, no ako se naša projekcija smanjenja inflacije i realizira, u nekom trenutku iduće godine mogli bismo očekivati i početak trenda pada kamatnih stopa. Ne mogu sada reći kada, gledat ćemo podatke i kako budu dolazili, donosit ćemo odluke, ali iduće ljeto je neko razdoblje kada ćemo više znati i kada se takvo nešto može očekivati, kaže Vujčić. Ali uz napomenu kako “uvijek postoje rizici za takve projekcije”.

Manje podložni šokovima
Podsjećajući na pozitivne efekte ulaska u eurozonu naveo je kako su kamatne stope u Hrvatskoj niže nego u eurozoni, transakcijski troškovi su nestali, a Hrvatska je puno manje podložna ekonomskim šokovima u vremenima kriza.