Godinu na izmaku nedvojbeno je obilježio potpis ugovora za radove na trenutačno najvećem željezničkom infrastrukturnom projektu, projektu rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka na dionici od Hrvatskog Leskovca do Karlovca vrijednom 366 milijuna eura. Radovi na spomenutoj dionici dugoj 44 kilometra u pripremnoj su fazi, a u godini pred nama očekujemo njihovo intenziviranje.

Time ćemo uz dionice Dugo Selo – Križevci i Križevci – Koprivnica – državna granica na kojima su radovi u tijeku, na RH2 koridoru paralelno izvoditi radove na obnovi i izgradnji željezničke infrastrukture u duljini od 125 km.

Spomenuti projekt samo je jedan od ukupno 25 velikih projekata koje HŽ Infrastruktura trenutačno provodi. S obzirom na to da je riječ o višegodišnjim projektima koji su sada u različitim fazama pripreme i provedbe, 2023. godina poslovno će nam biti vrlo dinamična i izazovna baš kao što je to bila i godina na izmaku. Osim toga, dodatni izazov u 2022. godini predstavljala je i eskalacija cijena građevinskog materijala i energenata.

Postupili smo u skladu sa Zaključkom Vlade RH, pa niti jedan postojeći ugovor zbog povećanja cijena nije raskinut. Od ukupno 25 spomenutih projekata njih 16 sufinancira se iz fondova Europske unije, a ostali putem ostalih izvora. Većina projekata odnosi se na obnovu i izgradnju željezničke infrastrukture na koridoru RH1 od državne granice sa Slovenijom do državne granice sa Srbijom i na koridoru RH2 od Rijeke do državne granice s Mađarskom.

Kada govorimo o RH1 koridoru, po završetku radova na dionici od Savskog Marofa do Zagreb Zapadnog kolodvora, a što se očekuje do kraja ove godine, u 2023. ćemo u punome jeku izvoditi radove na obnovi dionice od Zapadnog do Glavnog kolodvora u Zagrebu. Te su dionice od iznimne važnosti za međunarodni teretni te gradsko-prigradski prijevoz u smislu podizanja razine sigurnosti i interoperabilnosti te poboljšanja prijevoza većeg broja putnika u dnevnome migracijskom prometu. Osim toga na RH1 koridoru u idućoj godini očekujemo i postupak javne nabave za radove na dionici Dugo Selo – Novska procijenjene vrijednosti 620,2 milijuna eura.

Na RH2 koridoru, osim ranije spomenutih radova na najvećim infrastrukturnim projektima od Karlovca do granice s Mađarskom, u postupku je i javna nabava za izradu studijske dokumentacije za razvoj željezničkog čvorišta Zagreb te za izradu projektne dokumentacije za modernizaciju dionice od Zagreb Glavnog kolodvora do Hrvatskog Leskovca, pa u idućoj godini očekujemo i potpisivanje ugovora za izradu dokumentacije. Tijekom sljedeće godine planirana je i objava natječaja za izradu projektne dokumentacije za dionicu Karlovac – Oštarije, kao i pokretanje javne nabave za radove na dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani procijenjene vrijednosti 310,0 milijuna eura.

Do kraja ove godine očekujemo i odobrenje za puštanje u uporabu modernizirane i elektrificirane dionice Zaprešić – Zabok, a u idućoj godini planiramo završiti radove na dogradnji i elektifikaciji dionice Vinkovci – Vukovar. Svi projekti modernizacije željezničke infrastrukture koje provodimo obuhvaćaju i radove na željezničko-cestovnim prijelazima, bez obzira je li riječ o podizanju razine sigurnosti u smislu ugradnje signalno-sigurnosne opreme ili denivelacije ceste/pruge.

No osim toga ulažemo i u modernizaciju uređaja za osiguranje na željezničko-cestovnim i pješačkim prijelazima na ostatku mreže. U tijeku su radovi na modernizaciji 50 željezničko-cestovnih prijelaza. Očekujemo da će u sklopu projekta do kraja godine u rad biti pušteno 30-ak uređaja za osiguranje željezničko-cestovnih prijelaza, a preostali dio u 2023. godini. Paralelno s time provodimo i projekt modernizacije dodatnih 69 prijelaza za što uskoro očekujemo potpis ugovora za radove, a u idućoj godini i intenzivne radove na njihovoj modernizaciji.

U postupku nabave je i projekt poboljšanja željezničke infrastrukture odnosno uspostave sustava praćenja za sigurnost, osiguranje i tehničke kontrole.

Projekti koje HŽ Infrastruktura provodi, a tiču se modernizacije cjelokupnog hrvatskog željezničkog sustava jedna su od najvećih investicija u prometnu infrastrukturu Republike Hrvatske. Njihova provedba u fazi izvođenja radova zahtjeva i organizaciju željezničkog prometa na način da se putnike u određenim razdobljima prevozi autobusima, dok teretni vlakovi čekaju otvaranje pruge. No obnovom postojeće i izgradnjom nove infrastrukture stvorit ćemo uvjete za brzu, sigurnu i ekonomski konkurentnu prometnu uslugu te uvjete za unaprjeđenje željezničkog prometa kao ekološki najprihvatljivije vrste prometa.