Dok su za većinu glavnih rashodnih stavki državnog proračuna za 2023. predviđena ne mala povećanja (ukupno proračun raste za 2,1 milijardu eura), kod onih za kamate po državnim zaduženjima i dogodine se planira smanjenje.

Prema planu, financijski rashodi smanjuju se za gotovo 80 milijuna eura, s ovogodišnjih 1,04 milijarde na 967 milijuna. Stari dugovi koji dolaze na naplatu u refinanciranjima uglavnom i dalje nose kamatne uštede.

Kad je riječ o dospijećima i zaduženjima, iduće godine, primjerice, na naplatu stižu dva izdanja državnih obveznica za što će trebati osigurati 2,67 milijardi eura, odnosno nešto manje nego što je slijedom dospijeća trebalo ove godine (3,41 mlrd. Eura).

Uz 10-godišnju dolarsku euroobveznicu od 1,5 milijardi USD s ugovorenom valutnom zamjenom (po 1,28 USD za euro) koja na naplatu stiže u travnju, u studenome dospijeva i domaće izdanje vrijedno 11,3 milijarde kuna ili 1,5 mlrd. eura.

Na dolarsku obveznicu država godišnje od 2013. plaća 5,5 posto kamate, dok je domaće izdanje iz 2016. ugovoreno uz 1,75 postotni kamatni kupon. Računajući i kreditna zaduženja, ukupni izdaci za otplate dugova dogodine će biti oko pola milijarde eura manji nego ove godine (4,31 prema 4,81 mlrd. Eura).

No, mimo (manjih) potreba zaduživanja radi refinanciranja starih dugova, iduće godine na razini državnog proračuna za stotinjak milijuna eura su veće potrebe financiranja na ime većega planiranog deficita držvanog proračuna nego u ovoj godini.

Država ni dogodine ne računa sa značajnijim prihodima od privatizacije. Nakon nepunih 36 milijuna eura od prodaje dionica i udjela u ovoj godini, iduće se od njih planira prikupiti nešto manje od 40 milijuna eura.