Francuska proširuje kapacitete pučinskih vjetroelektrana, dok svoj prvi offshore projekt Hrvatska još nema ni na radaru.

Isti slučaj je i s agro-solarima. Međutim, stanje će se stubokom mijenjati, i to kroz konkretni poticaj za snažni investicijski ciklus i ubrzani razvoj obnovljivih izvora energije, kao svojevrsnu rukavicu bačenu Banskim dvorima koju će iznjedriti dvije stručne studije.

Nastaju pod “kapom” gospodarskog udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) u sklopu nastavaka uspješne suradnje s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD).

Tako će Vladi već dogodine biti isporučeni sveukupni nalazi na temu OIE-a na moru – u širokom spektru naći će se svi odgovori, do toga koje su najbolje lokacije u Jadranskom moru za vjetroelektrane. Isto se tiče i solarne energije, s ciljem brze prilagodbe agrara klimatskim promjenama.

Izradu obje studije s 1,1 milijun kuna financira EBRD koji očito percipira OIEH kao važnog pokretača promjena i generatora sinergije. Odlučujuća za budući razvoj upravo je sinergija, pa OIEH uvezuje sve bitne dionike energetske tranzicije u Hrvatskoj.

Nakon što studije budu predstavljene, u sljedećem koraku očekuje se Vladina brza reakcija i provedba. Zasad su na potezu Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, Pokret otoka te OIKON – institut za primijenjenu ekologiju koji će izraditi Akcijski plan za korištenje obnovljivih izvora energije u moru u Hrvatskoj.

Za Studiju o potencijalu korištenja sunčeve energije u sektoru poljoprivrede i slatkovodne akvakulture zaduženi su Agronomski fakultet u Zagrebu kao nositelj, te Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu.

“Izrazito nam je zadovoljstvo što su akademske institucije prepoznale važnost sudjelovanja u zajedničkoj izradi studija. To su prve ovakve studije u Hrvatskoj. Stručno znanje koje će donijeti, bit će temelj za daljnji razvoj obnovljivih izvora energije u RH, a završetak se očekuje u drugom kvartalu 2023.”, navodi Maja Pokrovac, direktorica OIEH.

Ovime OIEH nastavljaju uspješnu suradnju koju su s europskom bankom započeli prošle godine na dvije stručne studije. Podsjetimo, tako je nastao i Akcijski plan za potrebna pojačanja elektroenergetske mreže u cilju integracije OIE u Hrvatskoj, čiji su autori bili Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i Energetski institut Hrvoje Požar.

Uključivanje najvažnijih dionika, akademske zajednice i struke te gospodarstva i lokalne zajednice, danas se smatra točkom preokreta u razvoju ‘obnovljivaca’.

Na tom valu očekuje se podrška Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, što znači da će se stati na kraj boljkama različitih promišljanja energetskih politika. Upravo nedostatak sinergije oko bitnih pitanja smatra se razlogom zašto energetika nema bržu tranziciju.

U novim okolnostima, svi dionici danas trebaju krenuti zajedno koracima od 7 milja, kako bi Hrvatska postala energetski samodostatna u što kraćem razdoblju, naravno uz poštivanje okolišnog zakonodavstva.

Za oba modela koja RH nema (offshore i agro-solar) ovo je najbolji način kako se može ubrzati ono što EK traži od svih članica, a Hrvatska osobito jer na niskoj razini; npr. do 1% instalirane snage iz sunčeve energije. Vjetar i sunce pak nose najveći udjel energetske tranzicije u Europi, a interes investitora za vjetroelektrane na moru itekako postoji, kao i za agro-solare.

“Gradnja vjetroelektrana na moru u potpunosti je u suglasju s politikom dekarbonizacije te je prihvatljiva i moguća provedba takvih projekata u RH, uz poštovanje svih ekoloških mjera. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ima saznanja da postoji interes potencijalnih investitora, a spremno je osigurati podršku iz svoje nadležnosti za razvoj projekata izgradnje vjetroelektrana na moru u idućim godinama”, iznose u resoru ministra Davora Filipovića dodajući da Hrvatska snažno podržava Zelenu politiku EU, Zeleni plan za Europu i dekarbonizaciju do 2050.

Važnu ulogu u procesu dekarbonizacije, svakako će imati i dekarbonizacija energetskog sektora te su u skladu s tim, ističu, izrađeni hrvatski strateški dokumenti, s ciljem imati više od 2500 MW novih izvora obnovljive energije do 2030.

“Hrvatska ima izrazito velik potencijal obnovljivih izvora energije na moru, ali trenutno nema dugoročnih planova za njihovu eksploataciju. Postoji i mogućnost korištenja plutajućih fotonaponskih elektrana, kao i proizvodnje algi koje bi se koristile za izradu biogoriva.

Inače, novi projekti očekuju se u sklopu Europskog zelenog plana, u kojem je EK predstavila Strategiju EU-a za iskorištavanje potencijala energije iz obnovljivih izvora na moru za postizanje klimatski neutralne budućnosti. Cilj je povećanje kapaciteta vjetroelektrana na moru sa 16 GW na 60 GW i to do 2030.”, navodi savjetnik za elektrifikaciju WindEurope Ivan Komušanac.

Maja Pokrovac, direktorica Udruge Obnovljivi izvori energije Hrvatske/R. Anić/PIXSELL

Francuski ‘juriš’
Obnovljivi izvori energije na moru, kaže, pokrivaju 2% potrošnje električne energije u Europi. Velika većina su vjetroelektrane na moru, prije svega u Sjevernom i Baltičkom moru, no velik broj država namjerava povećati kapacitete vjetroelektrana na moru u Atlantskom oceanu i u Mediteranu, primjerice Francuska, Grčka, Španjolska i Italija.

Francuska vlada poduzima po ocjeni ovog europskog udruženja korake bez presedana. Kako bi povećali proizvodnju električne energije iz OIE, kao dio rješenja udvostručili su i obujam planirane pučinske zone vjetra. Oléron (Atlantski ocean) na 2 GW. S više od 15.000 dionika proveli su javnu raspravu i u dvije faze će se brzo raspisivati tenderi.

Francuski odabir zone vjetra, tvrde analitičari, odražava pažnju koja se pridaje lokalnom okolišu i komplementarnosti projekata čiste energije sa zaštitom biološke raznolikosti. Pritom Francuska želi izgraditi 40 GW pučinskih vjetroelektrana do 2050. raspoređenih u 50 vjetroelektrana.

Prva komercijalna vjetroelektrana u zemlji, smještena u St Nazaireu, ovog je lipnja počela slati električnu energiju u mrežu, offshore već zapošljava više od 5000 ljudi, a industrija planira učetverostručiti to na više od 20.000 (ne)izravnih radnih mjesta.

Teren se priprema i u Grčkoj čija Vlada najavljuje nekoliko akata kojima se među ostalim određuju buduće zone vjetroelektrana na moru. Do 2030. Grčka želi izgraditi najmanje 2 GW pučinske vjetroelektrane.

S obzirom na karakteristike grčkih voda, veći dio njih bit će plutajuće vjetroelektrane na moru. Što se Hrvatske tiče, kako je hrvatski dio Jadranskog mora specifičan zbog svoje dubine i konfiguracije morskog dna, Komušanac smatra da je dobro istražiti mogućnosti i načine izvođenja projekata vjetroelektrana na ovom području.

Ministar gospodarstva Davor Filipović/R. Anić/PIXSELL

Priključenje na mrežu
Stručnjaci okupljeni na studiji analizirat će sve regulative o OIE na moru, uključujući pomorsko dobro, na razini EU (direktiva o OIE, offshore strategija, TEN-E regulativa itd.) te na nacionalnoj razini EU zemalja. Pod lupom će se naći sve administrativne procedure i postupci zaštite okoliša za OIE na moru, zajedno s usporedbom s procedurama provođenja takvih postupaka u zemljama EU.

Utvrdit će se sve potencijalne prepreke u razvoju projekata OIE na moru u Hrvatskoj, a Vladi će se predložiti modeli poticanja takvih projekata te locirati najbolja područja za razvoj i realizaciju prvih projekata obnovljivih izvora energije na moru u Hrvatskoj.

Kroz analizu će se sagledati sva specifična znanja i vještine koja su potrebna za razvoj i realizaciju takvih projekata. Tako će izlistati i sve hrvatske stručnjake i gospodarstvenike koji već surađuju na sličnim projektima u drugim zemljama, zbog čega je njihovo iskustvo dragocjeno za početak razvoja ovog sektora u Hrvatskoj.

Prikupit će rezultate istraživanja javnog mnijenja u zemljama EU o OIE na moru i primjere dobre prakse javne komunikacije o ovoj temi. Naglasak će biti i na optimalnim načinima priključenja projekata OIE na moru u Hrvatskoj na elektroenergetsku mrežu, zatim koje su mogućnost za prekograničnu suradnju pri razvoju i realizaciji takvih projekata, kao i na istraživanju i razvoju inovacija.

Prema Pokrovac, to uključuje npr. proizvodnju vodika iz vjetroelektrana na moru, a svakako za dobru perspektivu očekuju se najbolji modeli uključivanja lokalne zajednice u razvoj obnovljivih izvora energija na moru.