‘Tvrtke trebaju biti svjesne da nema više radnika u BiH i Srbiji’

Autor: Ana Blašković , 15. lipanj 2019. u 11:00
Strani radnici sve su češća slika na domaćim gradilištima, traženi su i u industriji i u IT-u/G. Kovačić/PIXSELL

Vrijeme je da tvrtke ozbiljno počnu promišljati uvoz radnika izvan regije i okrenu se Aziji i Latinskoj Americi.

Živa u termometru danima iznad 30 Celzijevih stupnjeva, sezona u zamahu, a hotelijeri i ugostitelji u panici apeliraju na Vladu da poveća kvote za strane radnike jer – nema tko raditi.

Manjak radnika mjesecima je goruće pitanje na koje upozoravaju poslodavci, a pogođeni su gotovi svi segmenti gospodarstva. "Iz Hrvatske se zadnjih godina iselilo 10-ak posto radne snage, procjene su da će do 2030. većina županija ostati bez 30% radno sposobnih. Domaća ekonomija još godinama neće biti dovoljno konkurentna da spriječi nove odlaske jer ne uspijevamo probiti barijeru od 3% rasta BDP-a.

Stoga je sad vrijeme da svaka kompanija ozbiljno počine promišljati svoju politiku ljudskih resursa i uvoz radnika jer inače neće opstati", smatra Denis Delogu, regionalni direktor tvrtke za posredovanje u zapošljavanju Astra Centar koja je u četvrtak predstavljena u Veleposlanstvu SAD-a u Zagrebu. U Hrvatskoj je od početka godine, a dio je američke kompanije Aster International. Za razliku od većine ostalih posrednika na tržištu rada, oni hrvatskim tvrtkama dovode radnike iz inozemstva, ponajprije Hondurasa, Šri Lanke, Vijetnama i Filipina. 

 

10 posto

radne snage iselilo se iz RH u zadnjih nekoliko godina

"Nema više bazena radnika iz BiH i Srbije, a uskoro im se otvaraju i vrata Austrije", kaže Delogu koji rješenje vidi u kontroliranom, društveno odgovornom uvozu radnika van tog kruga. Pošto radnik zadovolji uvjete i prođe eliminaciju, poslodavac plaća put i osiguranje, a Astra se brine da se radnik zaposli po svim propisima.

"Najvažnija usluga je integracija, u prvoj godini dolaska bit će, uvjetno rečeno, "pod nadzorom", najmanje 10 puta. Pružamo potporu, od edukacije o hrvatskom jeziku, kontrole smještaja, do sitnica; kako otvoriti žiro-račun, uzeti autobus, doma poslati novac. Želimo da zapošljavanje bude inkluzivno i da im se pruži prilika za napredovanje", kaže. Prednost za poslodavce je i što na takvog radnika mogu računati najmanje nekoliko godina jer pravo na zaposlenje u drugoj članici EU stječe tek nakon pet godina.

Interesa za Hrvatsku ima, posebice u Latinskoj Americi u kojoj je odjek ostavila nogometna reprezentacija. Iznenađujuće puno CV-ja, kaže Delogu, stiglo je od visokoobrazovanih. Svi oni u Hrvatskoj vide sigurnu zemlju u EU. Cijena posredovanja je individualna i ovisi o tipu radnog mjesta, a na pitanje isplativosti za poslodavce Delogu uzvraća: "Najskuplji radnik je onaj kojeg nemate". 

Komentari (2)
Pogledajte sve

Autor zapravo želi reći: ne možete više iskorištavati domaće ili bosance i srbe, oni više ne žele da ih se iskorištava, jedino koga još možete iskoristiti su indijci, azijati, filipinci isl… domeće ste sve rastijerali i naj***li…

Koliko vas plaćaju za prenošenje ovakvih tekstova? Pišete kao da su Srbija i BiH prazne pustopoljine, a ne “bazeni” radne snage koji se mogu iskoristiti ako se ponudi pristojna plaća

New Report

Close