Tisuće tvrtki ulaskom u predstečajne nagodbe za dlaku su izbjegle bankrot i kupile vrijeme, no ne promijene li banke stav prema "preživjelima", njihova propast prilično je izgledna.
Ovo su najčešća pitanja i odgovori u vezi predstečajne nagodbe
Takvim tvrtkama, čak i onima koje su uspješno zaključile nagodbu, praktički je nemoguće doći do novih kredita jer ih banke tretiraju kao klijente najviše rizičnosti. Pritom nema veze je li tvrtka ranije bila klijent te banke ili ju je financijski pratio drugi kreditor, presuda je identična: riječ je o nepoželjnu klijentu. "Ako dužnik, a ne vjerovnik, inicira proces otpisivanja dugova, što je slučaj s predstečajnim nagodbama, automatski se svrstava među visokorizične klijente. Priča bi bila ista da je reprogram ili otpis inicirao vjerovnik", kaže jedan dobro upućeni bankar čijoj banci "ne pada napamet kreditirati tvrtke u predstečajnim nagodbama".
Nagodbe su izniman sistemski rizik za domaće banke. U postupku je gotovo 6400 tvrtki s gotovo 50.00 zaposlenih koje su prijavile više od 56,5 milijardi kuna potraživanja. Dok kritičari smatraju da su nagodbe savršeno razvijen sustav prijevara, kontroverzno opraštanje dugova po fleksibilnim kriterijima Vlada brani agumentom da bi bez njih nelikvidnost dosegnula i deset milijardi eura. Vjetar u leđa Banskim dvorima daje i podrška Međunarodnog monetarnog fonda i EK, no naš sugovornik smatra da iza međunarodne potpore leži sasvim drugi set razloga.
"Generalno, domaće tvrtke u pravilu su prezadužene. Njima ne trebaju novi krediti jer je to bacanje novaca u vjetar već im treba kapitala. S obzirom na to da ga u Hrvatskoj nema, za očekivati je da ga mogu dobiti iz inozemstva, odnosno da ih preuzme inozemna konkurencija kojoj odgovara otpisivanje dugova i završetak nagodbi", smatra. I guverner HNB-a Boris Vujčić nedavno je rekao da sustav boluje od niza dječjih bolesti koje bi trebao riješiti. "Najvažniji problem je što se uprava dužnika, odnosno oni koji su doveli poduzeće u probleme, sama bira koje dugove priznaje u postupku", rekao je Vujčić.
Bankari na to dodaju i svoje zamjerke; postupci traju predugo, isti ljudi koji su tvrtke doveli u probleme ostaju u menadžmentu, utjecaj na likvidnost je upitna, vjerovnici su izloženi nesigurnosti, a udio loših kredita nezaustavljivo raste. Da će zatvoreni izvori financiranja preko ruba gurnuti tek spašene tvrtke, prepoznala je Hrvatska banka za obnovu i razvitak, koja je pravo zato pokrenula inicijativu da se osnuje fond od milijardu kuna za njihovo daljnje financiranje. U fond bi banka uplatila 100 milijuna kuna, a ostatak privatni investitori i međunarodne razvojne institucije.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Promjena strukture vlasništva , nije bitno u kojem roku, na kraju će mo svi biti najamna radna snaga i podstanari u vlastitim domovima, kod nas traje vječita gospodarska kriza upravo u tom cilju. TKo ima imat će još više a tko nema imat će još manje. Jasno da se ovo može i ljepše i ružnije opisati.
otvoriti će linić njima jednu malu državnu banku, na proračunski trošak
Ovaj članak kao da je napisao sudac Mislav Kolakušić a ne vaša novinarka
Međuti, većina tih prezaduženih firmi nije nelikvidna nego insolventna a to se ne smije ideološki priznati jer bi insolventnostt sve te firme odvela u stečaj što bi izazvalo golem broj rupa u golemom broju bilanci koje bi dalje ubrzo izavale slom iluzija na kojima ova država počiva. Najbolji dokaz je onih 40.000 “fantomskih” firmi bez zaposlenika i bez imovine koje imaju oko 28.000 neplaćenih računa a kojih se svake godine u proljeće sjete naši novinari kada “luftaju” stare papire.
Njihovi dugovi i dalje imaju status nelikvidnosti a ne insolventnosti.
U tržišnoj ekonomiji svaka firma za svoje obveze garantira svojim temeljnim kapitalom. Tu je velikim dijelom kriva i EU koja je Hrvatskoj priznala status “funkcionirjuće tržišne ekonomije” što su naši “prefriganci” itakako dobro iskoristili. Ispravan termin za Hrvatsku bio bi “funkcionirajuća budžetske”, a ne funkcionirajuća tržišna ekonomija jer se njena ekonomija bazira na prelijevanjima iz budžeta “odabranima”.
Svaka firma nakon “uspješno” provedene PSN je priča za sebe.
Sve propasti neće i iz onih koje kotiraju na burzi trebamo pokušati izdvojiti
one koje će se održati.A kada prvi predstećajci izgube prefiks zbog
nemogućnosti podmirivanja preuzetih obveza iz PSN i iz tekućeg poslovanja
doći će do negativnog sentimenta prema svim predstećajušama i onim koje to zaslužuju,ali i prema onima koje će se izvući.U tom trenu nastupa najpovoljniji
trenutak za nas špekulate jer će sve biti jeftino.I to će biti nova prilika
za jeftinu kupnju.Taj proces bi se trebao početi odvijati već na jesen.To će biti
prilika da se na nekim dionicama zaradi i nekoliko stotina posto.I zato bi i mi
kao mali dioničati trebali formirati svoj mali fond rizičnog kapitala,recimo
sa desetak posto cjelokupnog portfelja s time da ulažemo u minimalno pet
pušing investiciju, ni u jednu više od 2% cjelokupnog portfelja.
Ako već u svom portfelju imamo svoje bisere iz PSN,trebalo bi i njih svrstati
u taj rizični kapital i ako smo previše izloženi napraviti preslagivanje.
Bitno je ne izgubiti sve,a da nam se to ne dogodi napraviti preslagivanje porfelja i disperziju uloga.
Iz vlastitog iskustva znam da je ovo trenutno najunosniji biznis na ZSE.
Med i mlijeko teče na ZSE i to upravo u predstečajušama,omina koje su to
“uspješno”odradile ,onima kojima je proces u tijeku,vjerovatno bude i nekih
novih kandidata,ali kako je ovo privremena mjera neće trajati vječno,a ja ću se
sa nostalgijom sjećati i pričati o tome kako je bilo lijepo živjeti sa Linićem.
Ipak najbitnije od svega je da mi mali miševi,takozvani burek investitori imamo
dovoljno vremena za bijeg,jer je naše tržište toliko neefikasno da za to uglavnom uvijek imamo vremena.Na trulom zapadu nema vremena za bijeg jer teška
artiljerija najprije tuče,kod nas se uključuje tek kada pješadija uteče.
I to je velika prednost za brzog i odlučnog malog igrača.Ali kako nikada ne
možeš znati da će se teška artiljerija uvijek tako ponašati bolje imati
pet vojnika na različitim položajima jer ćeš sigurno većina preživjeti!!!! preživjeti.
Uključite se u raspravu