Ministarstvo gospodarstva najavljuje još jedan europski natječaj namijenjen poduzetnicima. Ukupno 7,4 milijuna eura tvrtke će uskoro moći iskoristiti kroz poziv Integrator kojim je sufinanciranje moguće dobiti za projekte kojima se potiču inovativni procesi i organizacija poslovanja.

Međutim, bespovratne potpore, koje se kreću od minimalnih 300 tisuća eura do najviših 820 tisuća eura, za cilj moraju imati uspostavu dobavljačkih odnosa, odnosno konzorcija, iliti integratora u kojem moraju biti minimalno tri poduzeća.

Premali iznos
“Cilj podrške je uspostavljanje dugoročnih dobavljačkih odnosa konzorcija malih i srednjih poduzeća (MSP) s drugim poduzećima, takozvanim integratorima, kako bi postali dio njihovog lanca vrijednosti. Integratori su srednja i velika poduzeća prisutna na više tržišta, imaju strukturiran dobavni lanac i lanac vrijednosti, a svoje proizvode i usluge pružaju krajnjim korisnicima”, stoji u uvjetima poziva koje je nadležno ministarstvo pustilo u javno savjetovanje.

Konačna svrha poziva je, dakle, poticanje suradnje između malih i srednjih kompanija te podrška uključivanju inovativnih konzorcija MSP-ova u globalne lance vrijednosti, i to u područjima koja su definirana kao prioritetna u Strategiji pametne specijalizacije (S3).

Bit će to treći EU natječaj namijenjen poduzetnicima koji bi Ministarstvo gospodarstva trebalo raspisati ove godine. Početkom veljače otvoren je natječaj za certifikaciju proizvoda i uvođenje sustava upravljanja vrijedan 20 milijuna eura dok bi početkom ožujka trebao biti otvoren i onaj za inovacije novoosnovanih MSP-ova vrijedan 14,6 milijuna eura.

Poziv Integrator, za koji je savjetovanje otvoreno do 2. ožujka, mogao bi biti otvoren tijekom proljeća ili ljeta. Sveukupno bi poduzetnici ove godine, ako će objava ići prema planu (što je rijetko slučaj), trebali računati na nešto više od pola milijarde bespovratnog EU novca.

Na poziv Integrator, koji je tek u pripremi, konzultanti za EU projekte imaju nekoliko primjedbi. U javnoj raspravi žale se na premali iznos alokacije kao i na modalitet trajnog poziva (tzv. najbrži prst), odnosno predloženu metodu prijave projekata.

“Interes na terenu je izrazito velik, stoga molimo za povećanje alokacije po pozivu”, stoji u jednom od komentara na javnom savjetovanju te se dodaje da je s obzirom na mali iznos natječaja primjerenije “formiranje rang liste u odnosu na vrednovanje tko prvi preda”.

Upravljanje rizicima

Je li svaki rizik prilika? Kako prepoznati potencijal u izazovima i potaknuti poslovni razvoj

Intervju

Što NIS2 direktiva znači za poduzetnike te kako se pripremiti za nova pravila kibernetičke sigurnosti i izbjeći visoke kazne?

Modalitet “najbrži prst” već je više puta izazvao kontroverze jer bi prijave na natječaj bile zatvorene u nekoliko minuta, a nekada i nekoliko sekundi nakon otvaranja.

Ambiciozan cilj
Kod natječaja kod kojih je inovativnost uvjet dobivanja potpore kvaliteta projekta, ali i brzina donošenja odluke o sufinanciranju, morale bi biti prioritet. Posebno jer Hrvatska jako loše stoji po iznosima koji se ulažu u inovacije, istraživanje i razvoj, kao i njihovim ishodima (konkurentnim proizvodima i uslugama).

Upravo bi europski fondovi trebali popraviti tu sliku, a cilj je Vlade, komuniciran nedavno prilikom davanja državne potpore Infobipu za istraživačko-razvojni projekt, podići domaća izdvajanja za R&D s 1,4 na 3 posto BDP-a do 2030. Da to neće biti lagan zadatak govori i podatak da smo u posljednjih pet godina udio ulaganja u R&D uspjeli povećati tek 25 posto (s 1,11 posto u 2019. na 1,39 posto u 2023.).

Popravljanju domaće statistike sigurno će pomoći velik novac, oko 1,3 milijarde eura, iz višegodišnjeg financijskog okvira za projekte inovacija, istraživanja i razvoja. Ipak, ta će ulaganja malo značiti ne budu li uložena u najkvalitetnije projekte koji će rezultirati inovativnim proizvodima i uslugama, a time i konkurentnijem gospodarstvu.