Na sve gospodarstvenike lanjski uvjeti poslovanja u pandemiji koronavirusa ostavili su traga, no ukupno gledajući više nego privatni sektor krizu je osjetio državni korporativni sustav.

Tvrtke od posebnog interesa Republike Hrvatske, prema još uvijek preliminarnim podacima koje se obrađuje u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine za godišnji raport Vladi, lani su uprihodile nešto manje od 40 milijardi kuna, a u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu to je 22-postotni podbačaj.

Prema Fininim podacima obrađenima iz financijskih izvješća za prošlu godinu, svi poduzetnici u Hrvatskoj ostvarili su 734 milijuna kuna prihoda, a godišnji pad pritom je bio nešto veći od pet posto.

U spomenute brojke o poslovanju državnih tvrtki inače nisu uključene i tvrtke one koje ne posluju po zakonu o računovodstvu poput Hrvatskih voda, kao ni financijske institucije poput HPB-a ili HBOR-a.

Razloga za puno izraženiju prihodovnu “sušu” u najvećim i najvažnijim poduzećima iz državnog portfelja valja tražiti ne samo u tomu što je velikim dijelom riječ o tvrtkama iz sektora energetike i prometa, koji je lani i na globalnoj razini zakazao, nego i u činjenici da, za razliku od privatnih poduzetnika, državne tvrtke nisu imale pristup korištenju Vladinih mjera za očuvanje radnih mjesta, a neke su bile i mjesecima potpuno obustavile poslovanje, poput Hrvatske lutrije, dok su neke poput HEP-a i Državnih nekretnina bile i dio mjera za ublažavanje koronakrize i pomoći nakon potresa koji je pogodio Zagreb i šire područje.

Paralelno s padom prihoda, tvrtke od posebnog državnog interesa korigirale su godišnje planove i “stezale remen”. Prema akumuliranim podacima rashode su spustile za oko 19 posto u odnosu na pretpandemijsku 2019., na 38 milijardi kuna, a za razliku od nekadašnjih trendova i ukupan broj zaposlenih u ovim državnim tvrtkama bilježi pad.

Smanjen je prema dostupnim podacima za gotovo 1100, na nešto manje od 45 tisuća. Iz pojedinačnih kompanijskih izvještaja vidljivo je da je broj zaposlenih značajno “potkresala” Hrvatska pošta, koja je i najveći poslodavac među ovim poduzećima, a smanjila je broj zaposlenika čak za 420.

U najvažnijem “prihodašu” Ini u koronagodini zaposlenih je prema usporedivim podacima Fine, bilo za oko 300 manje, a i Hrvatske autoceste reducirale su broj zaposlenih za 100.

Dobit koju su na kraju korona-godine iskazale tvrtke od posebnog interesa za RH u neto iznosu više je nego prepolovljena u odnosu na prethodnu godinu, koja je bila zaključena s 3,16 milijardi kuna. Iz dostupnih prvih podataka resornog ministarstva, agregirano za prošlu godinu ona iznosi 1,38 milijarde kuna.

No, takav podbačaj kad su posrijedi uplate u državni proračun ipak se neće osjetiti. Na ime dobiti iz njihovog poslovanja uplate bi trebale iznositi više od 971 milijuna kuna, za oko 19 posto manje nego u pretpandemijskoj godini.

Tvrdoglavost uprava

Pojedinačno je smanjenju dobiti najvažnijeg državnog portfelja za prošlu godinu najviše je pridonijela slaba godina i negativan saldo kojeg je iskazala Ina, no visoka likvidnost ovih tvrtki pridonijela je umanjenju još značajnijeg potresa i omogućavanju transfera dobiti tih tvrtki u državnu blagajnu.

A njoj je uvelike pripomogla tvrdoglavost uprava koje su u pravilu nastojale što više zadržati profita za kompanijske razvojne projekte. Jedan od najglasnijih u tome tradicionalno je bio Janaf, koji je i uz aferu koja je lani uzdrmala tvrtku, godinu zaključila s 10 posto boljim prihodima i jednako toliko većom neto dobiti, koja je prelazila 288 milijuna kuna.

Zapravo, kada se pogleda pojedinačne rezultate ovog državnog portfelja, jednostavnije je izdvojiti državne tvrtke koje su u specifičnim poslovnim uvjetima ostvarili brojčano veći prihodovni “skor” nego u 2019.

U tom su društvu, uz Janaf, još Jadroplov, s tim da splitski brodar nije povećao prihod u dramatičnoj godini na globalnom tržištu prijevoza rasutog tereta, nego je povećanje prihoda i iskazana dobit nakon dugo vremena rezultat financijskog restrukturiranja, koje je uspješno provedeno zahvaljujući kreditu osiguranom jamstvom Vlade, kojim su reprogramirane obveze i zaključen jedan stari dug.

Među rijetkima koji su imali veći prihod je tvrtka Apis IT. Ta je agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama lani ostvarila svoj dosad najbolji rezultat, prihod od 323 milijuna kuna i iskazala je gotovo 46 milijuna kuna dobiti.

Iako su neke djelatnosti poput dostave pošiljki lani potaknute promjenom načina života i internetske kupnje, Hrvatske pošte imale su 200-njak milijuna kuna manje prihoda, ukupno 1,7 milijardi. Ni Fina, koja je 2019. svoje rekordne prihode pripisala sve izraženijoj digitalizaciji, nije lani uspjela ostvariti istu razinu.

Sad optimizam

Povratak turista i povećan promet kojem upravo svjedočimo najviše će ostaviti traga na poslovnim rezultatima u 2021. za državne tvrtke poput HAC-a, Jadrolinije, ACI-ja, Hrvatske kontrole zračne plovidbe i HŽ Putničkog prometa te zračnih luka, koje prošlu godinu vjerojatno žele što prije zaboraviti.

Sličan optimizam daje oporavak potražnje i cijena tvrtkama iz energetskog sektora, kojima je na generalnoj razini prošla godina bila najviše “tanka” – HEP je primjerice imao 9,8 milijardi kuna prihoda, za 1,1 milijardu manje nego prethodne godine, a Inin pad bio je najizraženiji, s 21,6 milijardi iz 2019. ukupan prihod pao je za čak 7,4 milijarde kuna.