Proizvođači namještaja imaju tehnologiju, kapacitete, educirani kadar i izvozni proizvod te u kratkom roku mogu udvostručiti sadašnjih 20.000 radnih mjesta kao i prihod od izvoza.

Time bi paralelno potaknuli rast proizvodnje i zaposlenosti u još nekoliko pratećih djelatnosti, od kartonske ambalaže preko metalne i tekstilne industrije do distribucije. Ključni uvjet da se ostvari ovaj gospodarski optimizam je da Vlada drvnu industriju proglasi strateškom i zaustavi samovolju Hrvatskih šuma koje svoje poslovne dubioze ne rješavaju restrukturiranjem već isključivo kroz sustavno poskupljenje sirovine, upozorio je Renato Radić, predsjednik Udruženja proizvođača namještaja.

Dosadašnji cjenik HŠ-a namještajce je gurnuo u gubitke, a predloženo poskupljenje za 2013. od 15% te ponuda zaključivanja višegodišnjih ugovora uz uvjet da Šume cijenu sirovine mogu mijenjati samostalno, koliko žele i kada se sjete, ugasit će većinu preostalih tvrtki, opominje Radić. 

Godišnje, pojasnio je, ukupna drvna industrija, od Hrvatskih šuma otkupi sirovine za oko milijardu kuna, a tržištu isporuči asortiman čija vrijednost iznosi između sedam i osam milijardi kuna. Upravo ta činjenica, ističe, Vladi mora biti dostatan argument da se uplete u problematiku i spriječi daljnje ucjene Hrvatskih šuma.

Prodaja namještaja na zajedničkom tržištu Europske unije godišnje vrijedi oko 100 milijardi eura. Konkurencija je golema, hrvatski proizvođači mogu se uključiti u utakmicu jer imaju kvalitetan proizvod, no problem je preskupa sirovina zbog koje ne mogu biti cjenovno prihvatljivi kupcima pred proizvođačima iz Poljske koji su preplavili EU tržište. Hrvatske šume prodajom trupaca strancima zapravo izravno gase radna mjesta na lokalnom tržištu, a mahom se radi o ruralnim područjima gdje je zaposlenost ionako već preniska te potiču otvaranje radnih mjesta u drugim državama.    

Ova agonija, podsjeća, traje već četiri godine i ne zaustavi li Vlada pohlepu Hrvatskih šuma za komocijom i profitom u kratkom vremenu nestat će proizvodnja koja bi mogla revitalizirat ruralni prostor. Prosječna neto plaća u Hrvatskim šumama, ilustrira, iako se mahom radi o nekvalificiranoj radnoj snazi prelazi  7000 kuna dok većina zaposlenih u proizvodnji namješata mjesečno dobije manje od 3000 kuna.  

Problem je što su proizvođači namještaja "razapeti" između Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva gospodarstva, na te dvije adrese donose se odluke koje kroje njihovu budućnost. Proteklih mjeseci održano je niz razgovora, no još uvijek nije imenovano međuresorno povjerenstvo koje bi trebalo posredovati u  dogovoru.

Za razliku od ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine koji se više drži po strani nego što pomaže u rješavanju problema unutar resora bivši  ministar  gospodarstva Radimir Čačić pokušavao je iznaći model kojim bi pomogao proizvođačima namještaja i bili su se primaknuli kompromisnom rješenju. Novoj ekipi u Ministarstvu gospodarstva vjerojatno treba vremena da 'pohvata konce', no vrijeme neumoljivo curi. Ne reagira li Vlada i ne usvoji odluku o strateškoj poziciji drvne industrije uskoro bi se mogla suočiti sa gašenjem proizvodnje iza koje je duga tradicija.