Tijekom 2013. godine građevinski sektor u Hrvatskoj nastavio je negativne trendove iz prošlih godina, o čemu govore sve građevinske statistike te sumorne ocjene i prognoze građevinara.

Prema zadnjih raspoloživim podacima koji se odnose na prvih devet ovogodišnjih mjeseci, broj odobrenja za građenje izdanih u tom vremenu prema istom razdoblju lani smanjen je za čak 27,3 posto.

U padu je i vrijednost građevinskih radova koje su u Hrvatskoj u prvih devet mjeseci ove godine izvela poduzeća s 20 i više zaposlenih s vlastitim radnicima i to za 2,8 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, a vrijednost novih narudžbi pala je za 0,6 posto.

U dubokoj krizi je i stanogradnja o čemu svjedoče brojke službene statistike prema kojima su tijekom prvih devet mjeseci ove godine građevinska poduzeća s 20 i više zaposlenih završila 1.836 stanova, što je za šest posto manje nego u prvih devet mjeseci prošle godine. Potkraj rujna ta poduzeća gradila su 3.484 stana, što je za 24,3 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.

Da ne treba očekivati brz oporavak stanogradnje, pokazuju podaci o odobrenjima za građenje izdanim u prvih devet ovogodišnjih mjeseci, prema kojima je predviđena gradnja 5.368 stanova, što je 30,4 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju.

Pad građevinskih aktivnosti u Hrvatskoj započet je još tijekom 2008. godine, od kada je u hrvatskom građevinarstvu izgubljeno 35 tisuća radnih mjesta, kaže predsjednik Udruge graditeljstva Hrvatske udruge poslodavaca Zdenko Karakaš.

On upozorava da je stanje u građevinarstvu krajnje zabrinjavajuće te da građevinari ne znaju ni ne vide kad bi moglo biti bolje.

"Ne znamo kako uopće preživjeti u sljedećoj godini", kaže Karakaš, upozoravajući da bi se već sada trebalo znati što će građevinari raditi u proljeće, a to je sada neizvjesno i nepoznato.

Karakaš smatra da nastup domaćih građevinara izvan granica Hrvatske nije rješenje jer to mogu učiniti samo tvrtke s vlastitim kapitalom i dobiti kojom mogu pokriti rizike, a takvih po njegovu mišljenju nema.

"Ne zna se gdje je gore – u visokogradnji ili niskogradnji", kaže Karakaš. Pritom napominje da se građevinari još i mogu koliko-toliko nadati poslovima u niskogradnji, ali da je stanogradnja u potpunom kolapsu.

Čelnik HUP-ove udruge građevinara ne drži dobrom idejom uvođenje poreza na nekretnine. Istina je, kaže, da taj porez imaju razvijene zemlje, ali u Hrvatskoj bi bio kontraproduktivan jer se gradi iz potrebe, a ne radi zarade. Po njegovoj ocjeni riječ je zapravo o tihoj nacionalizaciji jer bi primjerice po poreznoj stopi od 1,5 posto, vlasnici stanova za 70 godina državi uplatili još jednu punu vrijednost stana!

"Država mora ostaviti novac građanima i privredi i smanjiti izdatke za socijalu, kao što je svojedobno učinio njemački kancelar Schroeder, i bio spreman zbog toga izgubiti na izborima, da bi sada Angela Merkel ubirala plodove provedbe njegove Agende 2010", kaže Karakaš.

Cijevi te agende koju je provodila koalicija SPD-a i zelenih, bili su reforma njemačkog socijalnog sustava i tržišta rada, unaprjeđenje gospodarskog rasta i smanjenje nezaposlenosti. Neke od metoda bile su smanjenje poreza, rezovi troškova zdravstva, mirovina i naknada za nezaposlene te izmjene radnog zakonodavstva.