Predstojnik Katedre za kazneno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu Davor Derenčinović izjavio je danas da haaško tužiteljstvo može podnijeti zahtjev za preispitivanjem pravomoćne presude Anti Gotovini i Mladenu Markaču, ali da je to teško očekivati s obzirom da su pale sve točke optužnice.
Gostujući u posebnoj HTV-ovoj emisiji posvećenoj izricanju konačne haaške presude dvojici hrvatskih generala Derenčinović je rekao kako po statutu Haaškog suda postoji mogućnost podnošenja zahtjeva za preispitivanjem presude.
"To je teoretski moguće, no s obzirom da su presudom žalbenog vijeća pale sve točke optužnice ne vjerujem u tu mogućnost", kazao je. Objasnio je da tužiteljstvo zahtjev može podnijeti u roku od godine dana, no za to im je potrebno da predoče potpuno nove činjenice i dokaze. Podsjetio je da je Haaški sud do sada u dva slučaja prihvatio zahtjeve za preispitivanjem pravomoćne presude, prvi put u slučaju Veselina Šljivančanina kojemu je posljednji pravni lijek pred Haaškim sudom pomogao da mu se kazna smanji sa 17 na 10 godina zatvora. Zahtjev za preispitivanjem prihvaćen je i bivšem pripadniku Oslobodilačke vojske Kosova Haradinu Bali. U tom slučaju odluka još nije donesena. Derenčinović se osvrnuo i na činjenicu da Gotovina i Markač, kao i ostali oslobođeni haaški optuženici, nemaju pravo na odšetu za vrijeme provedeno u pritvoru.
Kazao je da predsjednik suda Theodor Meron, ujedno i predsjednik žalbenog vijeća koje je oslobodilo dvojicu hrvatskih generala, radi na formiranju fonda za naknadu štete. Derenčinović smatra da bi slučaj Gotovine i Markača mogao biti "dobar vjetar u leđa" tim njegovim nastojanjima, no upozorava kako je za osnivanje fonda potrebna politička odluka Vijeća sigurnosti UN-a. Gotovina je u pritvoru ICTY-a od 10. prosinca 2005., a Markač od 11. ožujka 2004. Obojica bi danas trebala biti puštena na slobodu, nakon što ih je žalbeno vijeće Haaškog suda oslobodilo po svim točkama optužnice.
Predstojnik Katedre za kazneno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu Davor Derenčinović surađivao je na studiji "Teorija zajedničkog zločinačkog pothvata i Međunarodno kazneno pravo – izazovi i kontroverze" koju je Akademija pravnih znanosti Hrvatske prije nekoliko godina uputila tadašnjem predsjedniku Haaškog suda Patricku Robinsonu koji je bio član žalbenog vijeća u slučaju Gotovine i Markača. Na studiji, u kojoj se na 188 stranica u deset teza pobija postojanje zajedničkog zločinačkog pothvata, uz Derenčinovića su radili pravni stručnjaci Željko Horvatić, Igor Bojanić, Davor Krapac i Maja Seršić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu