Posljednja bankarska drama, koja je kulminirala odlaskom Centar banke u stečaj, dobit će svoj epilog na sudu. Dok je država putem DAB-a štedišama isplatila novac položen u banku, dioničari su otvaranjem stečaja izgubili sav uloženi novac.

U medijskim prebacivanjima loptice dvaju najvećih dioničara o tome tko je kriv, Dragutina Biondića i fonda Alternative, u sjeni u ostali mali dioničari. Njih desetak sudu će tužiti vlasnika Dragutina Biondića za zloupotrebu položaja i ovlasti te tražiti milijunske odštete, doznaje Poslovni dnevnik. "Uprave su dolazile i odlazile, a Dragutin Biondić je godinama bio u vrhu menadžmenta i zato je morao znati kakva je situacija u banci. Smatramo da se radi o nesavjesnom poslovanju jer kako drugačije objasniti odobravanje kredita bez dovoljnih instrumenata osiguranja. Da ih je bilo, banka bi se u dobrom dijelu slučajeva naplatila", kaže jedan mali dioničar koji je želio ostati anoniman dok se tužba ne finalizira. Njegov slučaj tipičan primjer je malog dioničara koji je u okršaju velikih igrača ispao kolateralna žrtva. Od 2006. u dionice Centar banke uložio je oko 700.000 kuna koje su danas bezvrijedne. Da i nije završila u stečaju, od ulaganja ne bi imao puno koristi; vrijednost dionice na Zagrebačkoj burzi je zbog krize je značajno pala, a dokapitalizacijama koje su provedene u međuvremenu, većinski dioničari preglasali su manjinske smanjivši vrijednost dionice samo u posljenjoj rundi 20 puta (sa 200 na 10 kuna), srozavši time i osnovicu za dividende povlaštenih dionica.

"Biondić i Alternative se ponašaju se kao da su jedini uložili, a nas nitko ne spominje. Oni jesu uložili, ali su i upravljali bankom. Za razliku od njih, mi smo izgubili sav novac, a do zadnjeg dana nismo znali što se događa s bankom. Tek na skupštini dioničara 16. kolovoza kad smo pitali kakva je to vrijednost dionice od deset kuna, iz Uprave su nam rekli da je kapital banke negativan", rezignirano kaže naš sugovornik. Da će pravdu potražiti na sudu obavijestio je pismom Biondića, no s druge strane naišao je na zid šutnje. Unatoč pokušajima da dobijemo i njegovu stranu priče, Dragutin Biondić nije bio dostupan za komentar.Ideja o tužbi dosad je okupila desetak malih dioničara, a njihov broj mogao bi narasti i do tridesetak. Koliki iznos imaju namjeru potraživati zasad nije definirano, no on će iznositi najmanje tri milijuna kuna koliko su plaćene dionice onih dosad okupljenih. Budući da su neki od njih u banci izgubili i štednju iznad najvišeg iznosa za koji garantira država, očekuje se da će odštetni zahtjev još rasti.

Unatoč tisućama tvrtki koje su zbog lošeg vodstva stavile ključ u bravu, ostavivši dioničare i vjerovnike bez novca, tužbe protiv menadžmenta zbog nesavjesnog poslovanja praktično ne postoje. Za zakonskim sankcijama obično poseže državno odvjetništvo ako postoje sumnje na kriminal, no dioničari i vjerovnici dosad se uglavnom mirili s izgubljenim pa je tužba u ovom slučaju relativna pravna novina.Pravnu podlogu mali dioničari Centar banke mogli bi pronaći u Zakonu o trgovačkim društvima i člancima koji govore o odgovornosti uprave i nadzornog odbora za štetu tvrtki za koju odgovaraju solidarno osobnom imovinom. Dva su potencijalna elementa odgovornosti koja bi se mogla ispitivati: građansko-pravni i kazneno pravni. Prvi utvrđuje odgovornost za štetu prema društvu i prema dioničarima, dok je alternativa je kazneno-pravni element koji predviđa pokretanje postupka zbog zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju ili drugih gospodarskih kaznenih djela.

"Iako nema sudske prakse, ne znači da oštećeni dioničari ne mogu izvojevati sudsku bitku. Sve ovisi o dokumentima i dokazima da je menadžment uistinu oštetio banku. Sve je više propalih tvrtki i jednom se sudska praksa mora početi stvarati", prokomentirao je za Poslovni dnevnik jedan zagrebački odvjetnik specijaliziran za korporativno pravo. Indicija o mutnom poslovanju u Centar banci je puno pa je istragu pokrenuo i USKOK. U medije je iscurilo da je Centar banka odobrila 170 milijuna kuna kredita propalim tvrtkama ili onima pred stečajem, a u plejadi imena spominju se Slaven Čolak, Željko Mlinarević, Josip Galinec, mesna industrija Lijnović, Ribnjak Vrnjika, Jadrankamen i drugi. Uskok već dva mjeseca češlja papire o poslovanju, obavljeni su razgovori s dijelom menadžmenta, a je li među njima i sam Biondić nema definitivne potvrde. Istražitelje zanima kako su krediti odobravani i uz koja osiguranja, ali i indicije da je netko iskoristio povlaštene informacije da banka ide u stečaj i na vrijeme povukao novac.  

Osiguranje od odgovornosti

Tržište menadžera još u povojima

Prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje, u devet mjeseci ove godine uplaćeno je gotovo 235 milijuna kuna premija za osiguranje od odgovornosti, no osiguranje od odgovornosti menadžmenta u Hrvatskoj još je u povojima. Ponajviše se od osiguravatelja traži opća zaštita, no kontinuirano rastu uplate za osiguranje pogrešaka liječnika, odvjetnika, revizora, stečajnih upravitelja… Isplate su također u oštrom uzlaznom trendu; ove godine isplaćeno je 103 milijuna kuna šteta, čak 19 posto više nego u istom razdoblju lani.