PD Analitika
Dobri temelji

Hrvatski turizam nije riješio stare boljke. Analize pokazuju veliki problem koji nas muči već deset godina

Posljednjih godina vidjeli smo fokus na viši i luksuzni turizam. Iako se to do sada pokazalo stabilnim, to bi moglo predstavljati problem u dugom roku.

Siniša Malus
13. srpanj 2024. u 08:55
Foto: Sasa Miljevic/PIXSELL

Statistički gledano, ovogodišnja turistička sezona, ako je suditi po prvom polugodištu, na putu je prema rekordima. Napokon će “pasti” i za toliko sanjana 2019. godina, barem ako je suditi po prvih šest mjeseci ove godine.

U Hrvatskoj je u prvoj polovici godine boravilo 7,2 milijuna turista koji su ostvarili 28,1 milijun noćenja, što je za šest odnosno dva posto više nego u istom razdoblju prošle godine, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica (HTZ), dodajući da u Hrvatskoj trenutno boravi više od 700 tisuća turista.

Hrvatski turizam u glavni ljetni dio turističke godine ulazi s pozitivnim trendovima i rezultatima turističkog prometa iz prvih šest mjeseci, kažu iz HTZ-a, uz podatke eVisitora prema kojima je većina od ukupnih noćenja ili gotovo 25,8 milijuna u prvih šest mjeseci ostvarena na Jadranu, što je također dva posto više nego lani.

Što kaže usporedba?

Ostalih više od 2,3 milijuna noćenja odnosi se na kontinent, koji je time ukupno u plusu od sedam posto u odnosu na prvu polovicu 2023. godine, a oko pola tih noćenja ili 1,2 milijuna ostvarena je samo u Gradu Zagrebu, za koji je to porast od osam posto.

Ipak, prema županijama s najviše noćenja i ove se godine izdvaja Istra, kojih je u njezinim odredištima ostvareno u prvih šest mjeseci 8,4 milijuna. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija s pet milijuna noćenja te Kvarner s 4,4 milijuna, dok su među odredištima najviše noćenja imali Dubrovnik, Rovinj, Zagreb, Split, Poreč, Umag i Zadar. Relativno gledano, u prvoj polovici 2024. ukupni dolasci i noćenja porasli su za 8% odnosno 6% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok su u odnosu na isto razdoblje 2019. porasli za 5%, odnosno 10%.

Drugim riječima, jedno od glavnih očekivanja, a to je usporavanje turizma, nije se ostvarilo, pogotovo kada se uzme u obzir činjenica da je rast prihoda u posljednjih nekoliko godina bio značajan. Kad god se uspoređuje s tim koliko dobro stoji hrvatski turizam, uvijek se uspoređujemo s 2019. godinom, koja se smatra ne samo posljednjom “normalnom” godinom prije pandemije, već i rekordnom.

5

posto iznosi polugodišnji rast dolazaka turista u odnosu na rekordnu 2019.

Godina 2022. se pokazala prilično dobrom u smislu “normalnosti”, ali ipak nije uspjela biti “rekordna” godina. Rekord ni lani nije pao. Hrvatska je 2023. imala čak 19,5 milijuna turista. Radi se o 71.000 turista manje nego 2019. (0,36% manje). Kako sada stvari stoje, ne dogodi li se ozbiljan podbačaj u srpnju i kolovozu, ova će godinama biti bolja i od pretpandemijske 2019.

To također podupiru nedavna istraživanja Europske komisije za putovanja (ETC), objavljena u svibnju 2024., a provedena između ožujka i travnja. Treba napomenuti da nijedna od ovih anketa nije 100% točna, niti savršeno prikazuje preferencije i osjećaje, ali s obzirom na veličinu uzorka (>4,4 tisuća ljudi) mogu nam dati neke uvide u trendove koji se pojavljuju. Na listi preferiranih zemalja, Hrvatska je rangirana prilično nisko, ali mora se primijetiti da su mnoge usporedive zemlje višestruko veće od Hrvatske, tako da to možda ne govori cijelu sliku.

Uostalom, ako se uzorak uzme kao pokazatelj broja stanovnika, onda je 4% više nego dovoljno turista, a u skladu s brojkama koje smo vidjeli. Još jedan zanimljiv podatak je fokus na odredište, koji dijeli sudionike ankete na ponovljene posjetitelje zemlje, one koji su posjetili u prošlosti, ali neće ove godine, i posjetitelje koji bi je mogli posjetiti prvi put.

Negativni sentiment

Ovdje zapravo vidimo neke od prvih znakova negativnog sentimenta prema Hrvatskoj općenito, tj. mnogi turisti koji su je već posjetili neće je posjetiti ove godine. Razlog zašto je tome tako možda se krije u podatku o planiranom proračunu putovanja. Kao što vidimo iz istraživanja ETC-a, došlo je do značajnog smanjenja nižeg proračunskog izdvajanja, dok je u isto vrijeme najveće povećanje u rasponu od 1.001 do 1.500 eura, s većinom ostalih kategorija, osim raspona od 2.001 do 2.500 eura, koje su se promijenile za jedan postotni bod, ostajući isti.

“To za nas može značiti nekoliko stvari: prvo, povećanje nižeg proračuna ukazuje na to da su ljudi voljni potrošiti više. Međutim, uspon prema proračunu srednje veličine ukazuje na to da, iako je zabilježeno povećanje, ljudi još uvijek gledaju prema pristupačnijim opcijama. Uostalom, za godišnji odmor od jednog ili dva tjedna, teško da bi (u Hrvatskoj npr.) ljudi mogli pokriti sve troškove s ovakvim proračunom”, kaže za Poslovni dnevnik analitičar Intercapitala Mihael Antolić.

Što nas dovodi do druge glavne točke. Iako su se proračuni povećali, ankete pokazuju da je trend usmjeren prema pristupačnosti. Zapravo, ako pročitamo više o istraživanju ETC-a, 22,3% ispitanika tvrdi da je inflacija glavni problem, slijedi ih 16,6% da su ekonomska situacija i osobne financije, 11,8% navodi da im je glavni problem tekući rat u Ukrajini zabrinutost, a 10% izjavilo je da je potencijalni utjecaj na sigurnost putovanja zbog napetosti na Bliskom istoku njihova glavna briga.

Drugim riječima, inflacija/osobne financije/raspoloživa sredstva i sigurnost. “Iako je Hrvatska kroz svoju povijest poznata kao jedna od najsigurnijih zemalja na svijetu, inflacija i rast cijena zasigurno su jedan od problema koji najviše pogađa turiste kada biraju gdje će provesti godišnji odmor. U posljednjih nekoliko godina vidjeli smo stalni porast fokusa na viši i luksuzni turizam, kako od strane hotelskih tvrtki tako i vlasnika privatnog smještaja.

Iako se to do sada pokazalo stabilnim, s većim prihodima i dobiti u odnosu na 2019., čak i uz isti broj dolazaka i noćenja, to bi moglo predstavljati problem u dugom roku, kaže analitičar Intercapitala Mihael Antolić. Hrvatska je oduvijek bila poznata po tome što je poprilično pristupačna, nudila je uglavnom lijepo vrijeme, prekrasne krajolike i opuštanje, iako je u zadnjih nekoliko godina količina sadržaja i događanja sve veća.

“Prelazak na višu razinu bi kratkoročno rezultirao većim prihodima i profitom, ali ako se nastave priče, posebno u stranom tisku poput onih u Njemačkoj, kako Hrvatska nije tako pristupačna kao što se prije činilo, i postoje druge mogućnosti s konkurentnijim cijenama na Mediteranu, dugoročno gledano, ova vrsta strategije u turističkoj industriji mogla bi na kraju naštetiti cjelokupnom gospodarstvu.

No, hoćemo li, s obzirom na ove dugoročne trendove, morati čekati još nekoliko godina na novi rekord? I ovaj put, bez pandemije koja bi opravdala pad? Vrijeme će dati odgovore”, zaključuje Antolić. Može se zaključiti kako se rast cijena tolerirao ove i prošle godine, ali bi ga bilo teško opravdati ubuduće.

Visoka sezonalnost

Jer, problemi su i dalje tu. Analize pokazuju da Hrvatska ima najviši stupanj turističke sezonalnosti na Mediteranu, a to se, nažalost, nije ublažilo u proteklih deset godina. Točnije, udio broja noćenja ostvarenih u četiri ljetna mjeseca, od lipnja do rujna, identičan je u posljednjih desetak godina. Nepovoljna struktura smještaja za posljedicu ima i relativno nisku prosječnu dnevnu potrošnju turista.

Ipak, u proteklom desetljeću postavljeni su dobri temelji za novu fazu, zeleniji i kvalitetniji turizam od dosadašnjeg, više po mjeri i gostiju i domaćih ljudi. Ishod će, dakako, ovisiti o investicijskim trendovima i, u konačnici, konkurentnosti našeg turizma u mediteranskim okvirima.

Hoteli bi, kaže Antolić, trebali biti oprezniji u snižavanju svojih cijena u vrijeme niske potražnje, jer će biti veliki izazov vratiti vrijednost u percepciji gosta. Turistički insajderi ipak će reći kako je glavna tema promjena dosadašnjih obrazaca poslovanja pa će se održivost i cjelogodišnji turizam staviti u prvi plan.

Za očekivati je da će se privući kvalitetne investitore i hotelske lance koji će pridonijeti promjeni strukture smještajnih kapaciteta i ulaganju u dodanu vrijednost u hrvatskom turizmu te pridonijeti i boljim financijskim rezultatima u budućnosti, a time onda i valorizirati sve prednosti koje su nam donijeli Schengen i eurozona.

Ono što se zasigurno treba pokrenuti jesu investicije. Sada se veći dio investiranja u hotele u Hrvatskoj provodi kroz podizanje kvalitete postojećih hotelskih objekata, a vrlo malo u gradnju novih hotela. Poražavajući je podatak da je u posljednjih deset godina u Hrvatskoj sagrađeno samo 70 novih hotela i aparthotela.

New Report

Close