Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan vjerojatno će biti zadovoljan gospodarskim rezultatima u odnosima s Hrvatskom, jer sve ukazuje da će se ispuniti cilj kojeg je još i prije korone najavio, da vrijednost robne razmjene između dvije zemlje prijeđe milijardu dolara.

Turska je jedna od zemalja s kojom vrijednost iznadprosječno raste zadnjih godina, a u deset mjeseci prošle godine za koje su dostupni podaci DZS-a, ostvarena vrijednost robne razmjene doseže 888 milijuna dolara.

Obnavljaju MVP i bolnicu
O jačanju suradnje svjedoči i iznenađujuće brzo održavanje novog Hrvatsko-turskog gospodarskog foruma, svega nakon četiri mjeseca od posljednjega, koji je upriličen u okviru službenog posjeta predsjednika Erdogana Hrvatskoj.

Na forumu koji se održava danas u Hrvatskoj gospodarskoj komori, dolaze predstavnici 40-ak turskih i 40-ak hrvatskih kompanija na razgovore o potencijalnim projektima i poslovima, a sudeći prema djelatnostima iz kojih dolaze zainteresirane turske tvrtke, u fokusu će definitivno biti poslovi vezani uz obnovu i graditeljstvo, te infrastrukturne projekte.

Turske tvrtke već su angažirane na velikim projektima, primjerice u željeznici na rekonstrukciji postojeće i gradnje drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica koji realizira turska tvrtka Cengiz Insaat Sanayi Ve Ticaret Anonim Sirketi.

Među ostalim, posao obnove zgrade Ministarstva vanjskih poslova u Zagrebu vrijedan 17 milijuna eura povjeren je turskoj tvrtki FEKA vrijedan 17 milijuna eura, a i jedan od vrednijih zaključenih projekata obnove (45 milijuna eura plus PDV) objekata zagrebačkog KBC Sestre Milosrdnice, od projektiranja do građevinskih radova, izvodi zajednica turskih tvrtki AKFEN i DOST.

I na natječaju za obnovu zgrade Banskih dvora, koji je kasnije poništen, najpovoljniji ponuđač bila je turska tvrtka koja je nastupila zajedno s partnerom iz Nizozemske. Obnova potresom stradalih područja trenutno predstavlja bolnu točku za Hrvatsku, a prema pojašnjenjima iz nadležnih resora Vlade RH odvija se usporeno jednim dijelom i zbog nedostatka građevinske operative.

Turske građevinske tvrtke koje su najavile dolazak na Forum u Zagreb imaju iskustva u velikim projektima i očito prepoznaju prostor za poslovanje u tom segmentu, ali će za razgovore biti otvoreni i u segmentu proizvodnje namještaja, brodogradnje, pa i turizma. Na ovom Hrvatsko-turskom forumu neće biti predstavnika Yildirima, tvrtke koja je u posljednje vrijeme u fokusu domaće javnosti zbog postupka preuzimanja jedinog hrvatskog proizvođača mineralnih gnojiva.

Potkraj prošle godine vlasnici ove obiteljske velike grupacije zaključili su ugovor s većinskim vlasnicima Petrokemije Inom i PPD-om o kupnji njihovih 54,5 posto dionica u kutinskoj tvrtki, ali za realizaciju se još čeka odobrenje AZTN-a.

Iz neslužbenih informacija, ta je transakcija vrijedna više od 50 milijuna eura, a turska grupacija zainteresirana je i za otkup preostalih dionica Petrokemije.

Naš adut – željezni otpad
Jedan od većih projekata u kojem sudjeluju turske tvrtke je istraživanje i eksploatacija geotermalnog polja Legrad 1, za koju tvrtka Soyak Enerji Ticaret planira završetak bušenja prve bušotine u ovom mjesecu, a druge u svibnju 2023, a u planu ima još četiri do šest novih bušotina i izgradnju elektroenergetskog postrojenja.

Uz Kent Banku i Dogus Grupu, u Hrvatskoj, koliko je poznato, posluje više od 50 tvrtki, a od osamostaljenja Hrvatske ulaganja iz Turske iznose 194 milijuna eura, s tim da su neka realizirana preko tvrtki iz trećih zemalja, pa su ona i veća od toga.

U robnoj razmjeni, pak, znatno brže raste i veći je uvoz iz Turske, primjerice u deset mjeseci prošle godine vrijednost izvoza bila je 285 milijuna eura, a uvoza 535 milijuna. Glavni hrvatski izvozni adut u Tursku je željezni otpad, koji plasira CIOS, a čini više od polovice ukupnog iznosa plasirane robe.