Bliži se trenutak kada će država konačno morati obznaniti kakve su njezine namjere s Petrokemijom. Točnije, bjelodano bi sve trebalo biti 7. veljače, za kada je predsjednik Uprave kutinskog proizvođača mineralnih gnojiva Ali Odabaş, uz suglasnost Nadzornog odbora, zakazao Glavnu skupštinu sa samo jednom temom na dnevnom redu – dokapitalizacija poduzeća.

Nije neočekivan takav potez, nakon što je većinski vlasnik Petrokemije, turska grupacija Yildirim, još u rujnu uputila i formalni prijedlog Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja i Vladi RH o mogućim rješenjima koje nude za Petrokemiju.

Budući da država i državne tvrtke imaju ukupno 45,17 posto dionica, a za čije preuzimanje je Yildirim zainteresiran od kada je počeo razgovore s Inom i PPD-om o kupnji njihovih 54,52 posto dionica i ulazak u Petrokemiju, na stol je pred Vladu turska grupacija stavila tri opcije – prodaja dionica Yildirimu ili dogovor o dokapitalizaciji u kojoj bi ili sudjelovali zajedno ili bi država dopustila da to obavi samo Yildirim.

Treća opcija za Yildirim je najpoželjnija, a značila bi i da se država de facto povlači iz kutinskog proizvođača. Do kraja 2023. iz Ministarstva i Vlade nikakav odgovor nije stigao pa je Yildirim odlučio ne čekati više, nego pokrenuti proces i dati priliku državi da se ‘outa’.

Ukratko, prijedlog je da se ide s izdavanjem novih dionica uplatom uloga u novcu, i to najmanje 70 milijuna eura, a najviše 140 milijuna. Time bi se temeljni kapital podigao s dosadašnjih 55 milijuna eura, ovisno o odazivu, na razinu od 125 milijuna do najviše 195 milijuna eura.

U izdanju dionica prema prijedlogu sudjelovalo bi pet dioničara – Terra Mineralna gnojiva, tvrtka u vlasništvu Yildirima kupljena od PPD-a i Ine, koja posjeduje 30 milijuna dionica nominalne vrijednosti 1 euro, a u ukupnoj strukturi čine 54,52 posto. Ostala četiri su državni dioničari – CERP, koji ima 17,90 posto dionica, Fond za financiranje razgradnje NE Krško s udjelom od 12,73 posto, Janaf koji posjeduje 9,09 posto, te Plinacro s 5,45 posto dionica Petrokemije.

Pitanje povećanja kapitala Petrokemije, nema sumnje, bit će i politička tema u izbornoj godini/I. Šoban/PIXSELL

Prijedlog podrazumijeva da će svaki od njih moći participirati u povećanju temeljnog kapitala proporcijalno broju dionica koje posjeduje. Ostali dioničari, koji će biti isključeni iz ovog procesa, u ukupnoj strukturi čine tek 0,3 posto.

Kako će se odvijati ovaj proces i s kolikim će iznosom povećanja kapitala završiti ovisit će, naravno, o odazivu, no sasvim je izgledno da Yildirim ide u pothvat i da će ‘doliti’ 70 milijuna eura u temeljni kapital Petrokemije. To je iznos koji je potrebno unijeti da bi se izdavanje dionica smatralo uspješnim.

Daljnji vlasnički odnosi ovisit će o tome hoće li se dokapu priključiti i država, odnosno hoće li ga možda i pokušati ‘sabotirati’. U ovom trenutku, prema svim dostupnim izvorima, stav na razini državnih dioničara još nije zauzet.

CERP čeka sjednicu Upravnog vijeća koju tek treba sazvati novi predsjednik, ministar financija Marko Primorac, a u Janafu, Plinacrou i Fondu za financiranje razgradnje NE Krško odlučit će nakon što se kristalizira i uskladi stav s vlasnikom, odnosno Vladom.

CERP se već registrirao
Odluči li se država ne uključiti u ovo kapitalno osnaživanje Petrokemije, a na skupštini da suglasnost za njegovo provođenje, turski većinski vlasnik s ulogom najmanjeg predviđenog iznosa, 70 milijuna eura, steći će 80-postotni udjel. Za takvu odluku potrebno je najmanje 75 posto glasova prisutnih dioničara, što znači da državni dioničari, ako se pojave na skupštini i odluče da neće sudjelovati u dokapu, moraju zauzeti pozitivan stav da bi Yildirim proveo dokapitalizaciju.

Prema dostupnim informacijama, CERP se već registrirao za sudjelovanje na skupštini, s tim da prema dosadašnjoj praksi, CERP ne sudjeluje u dokapitalizacijama unosom novca. Za takvo što bila bi potrebna odluka Vlade, a ona sama trebala bi, zbog pravila o državnim potporama, ishoditi prethodnu suglasnost Europske komisije.

Što će ostali državni dioničari? Za državne tvrtke i institucije i uključivanje u prethodnu dokapitalizaciju, kojom su 2018. PPD i Ina stekli većinski udjel, nije bilo njihov poslovni izbor, već potez vlasnika kojim bi se omogućilo da se restrukturiranje ‘bolesne’ Petrokemije provede unutar dozvoljenih okvira EU ‘vis-à-vis’ državnih potpora.

No, za državu Petrokemija već dugo nije strateška tvrtka, nije na listi društava od posebnog interesa, a s druge strane, i u samim tvrtkama koje posjeduju dionice Petrokemije u neslužbenim razgovorima može se čuti da su skloniji prodaji dionica, pogotovo po cijeni po kojoj su isplaćeni PPD i Ina. U svakom slučaju, novo ulaganje u Petrokemiju nije njihov prvi izbor. Pitanje dokapitalizacije Petrokemije, nema sumnje, bit će i politička tema u izbornoj godini, jer što god da Vlada odluči, može biti problematizirano i osuđivano kao loš i neodgovoran potez.

Činjenica je da posljednjih godina Petrokemija posluje s minimalnim kapacitetom i da joj predstoje ogromna ulaganja želi li zadržati mogućnost proizvodnje, što je uvjetovano i zadovoljavanjem uvjeta za dobivanje okolišnih dozvola koje polako istječu.

Trenutačno ne proizvodi
Tvrtka trenutačno ne proizvodi, dijelom stoga što standardno u zimskim mjesecima zbog ogromne potrošnje plina obustavlja rad i provodi remonte postrojenja, a dijelom i zbog činjenice da je europsko tržište mineralnih gnojiva preplavljeno jeftinim ruskim gnojivom, a skladišta u Kutini su puna.

Za razliku od ranije, iz redova radnika i sindikata zasad ne dolaze negativni tonovi i zabrinutost. Štoviše, ispregovaran je novi kolektivni ugovor čije se potpisivanje očekuje sutra, u utorak, a kojim nakon dugo vremena slijedi povećanje plaća i drugih materijalnih prava za 1250 zaposlenika. Što se, pak, dokapitalizacije tiče, ne uspije li održavanje zakazane skupštine za 7. veljače, zakazan je rezervni termin s istim prijedlogom dnevnog reda, za 6. ožujka.