Grupa Hrvatske elektroprivrede (HEP) za ovu je godinu predvidjela življu ulagačku aktivnost od pokazane u proteklih nekoliko godina. U okviru osiguranja financijske konstrukcije predvidjela je i izdanje obveznica iznosa (do) 1,2 milijarde kuna, za koje je Vlada jučer napokon dala i suglasnost.

U kompaniji kažu kako će zaključenje transakcije uslijediti "nakon ishođenja svih potrebnih odobrenja i ovisno u uvjetima na tržištu kapitala", s tim da je otvorena i mogućnost da se izdanje realizira kroz jednu ili više tranši. Nakon što su se investicije HEP Grupe u protekle tri godine kretale od 2,4 do 2,6 milijardi kuna, za izgradnju novih te rekonstrukciju i modernizaciju postojećih energetskih kapaciteta ove je godine planirano gotovo 3,7 milijardi kuna.

U HEP-u su tako još u travnju započeli s pripremama izdanja obveznica na domaćem tržištu, a nakon provedenog pozivnog natječaja za agente izdanja odabrane su Zagrebačka, Privredna i Erste banka.  Uz potvrdu iznosa izdanja predviđene ročnosti do sedam godina, u obrazloženju se ističe da će ono poslužiti za financiranje plana investicija u 2019. te "druge korporativne svrhe".

Potrebu novog zaduženja u HEP-u su utvrdili na temelju projekcija novčanog tijeka,  imajući u vidu (uz usvojeni plan investicija) i adekvatnu likvidnost za podmirenje svih obveza grupe, ali i potencijalno djelomično restrukturiranja duga, ovisno o uvjetima na tržištu. S obzirom na uvjete na tržištima duga, odluka da se ide na obveznice danas zvuči razumno, iako se proteklih godina HEP u javnosti mnogo češće spominjao u kontekstu tržišta dionica odnosno IPO-a. Istina, ta vrsta spekulacija dosad većinom i nije išla u smjeru javne ponude dionica s ciljem prikupljanja kapitala za samu kompaniju (kao dokapitalizacija), već IPO-a kojim bi država dio svog 100-postotnog vlasništva u HEP-u prepustila privatnim ulagačima i burzi. 

Financijaši će reći kako, osim obilja jeftinog novca, državi s proračunom i fiskalnim saldom, a onda i putanjom javnog duga, zasad ide solidno i bez prodaja udjela u strateškim kompanijama, a eventualni politički motivi, povezani s izborima, ionako ne idu jednoznačno u prilog posezanju za IPO-om. S jedne strane, ponuda dionica građanima po "stimulativnim" cijenama i izglednim zaradama politici može biti primamljiva ideja, no i populistička perspektiva obično ima dvije strane, jer takve iskorake u pravilu prate i jednako populistička problematiziranja u vidu prozivki za rasprodaju "obiteljskog srebra".  Prema svemu sudeći, u slučaju HEP-a u dogledno vrijeme od Vlade nije realno očekivati strateške odluke u pravcu mogućih promjenama vlasničke strukture.

Skoro zaduženje HEP bi, pak, najvećim dijelom, oko 560 milijuna kuna, trebao iskoristiti za financiranje projekata ulaganja u nove kapacitete obnovljivih izvora energije, tj. za projekte poput  vjetroelektrane Korlat te sunčanih elektrana Vis i Cres. Kako je istaknuo resorni ministar Tomislav Ćorić, oko 300 milijuna iskoristilo bi se za ostale korporativne svrhe, po 115 milijuna kuna za revitalizaciju i modernizaciju postojećih elektroenergetskih kapaciteta – hidroelektrane i novi kapaciteti (SE Vrlika-jug) te modernizaciju i unapređenje mrežne infrastrukture.

Usto, oko 40 milijuna kuna predviđeno je za unapređenje informatičke i telekomunikacijske infrastrukture.  Uvjeti skorog izdanja utvrdit će se tek u završnici operacije, pa se o tome zasad tek načelno kaže kako je referentni prinos onaj na državne obveznice odgovarajuće ročnosti. Prema tržišnim cijenama, na državne obveznice dospijeća 2025. prinosi se trenutno kreću oko 0,35 za one s valutnom klauzulom, dok cijene euroobveznice tog dospijeća impliciraju 0,2 posto prinosa, a one s rokom dospijeća 2027. oko 0,4 posto. O potencijalnoj premiji rizika koju bi HEP mogao platiti u odnosu na  državni dug, još je prerano govoriti.

No, u odnosu na pola milijarde vrijednu dolarsku obveznicu HEP-a (s valutnim swapom u eursku) iz 2015. s naplatom 2022. cijena će posve sigurno biti daleko niža, a izgledno je da će osjetno manji prinos novo izdanje imati i u odnosu na tri posto prinosa koji proizlazi iz posljednjih dostupnih kotacija njegove obveznice. Kad su posrijedi cijene dugoročnog financiranja HEP-a, u bilješkama uz godišnje izvješće za 2018. Uprava kompanije na čelu s Franom Barbarićem navela je kako su "dugoročni krediti ugovarani s domaćim i inobankama s varijabilnim i fiksnim kamatama koje su se u 2018. kretale u rasponu od 0,44 do 2,57 posto.

Uz 3,56 milijardi kuna obvezničkog duga, na kraju 2018. dugoročne obveze Grupe po kreditima iznosile su 336 milijuna kuna ili gotovo upola manje nego godinu prije.  HEP je, inače, na račun investicijskih planova ove godine pošteđen uplate dijela dobiti u proračun (lani mu je proslijedio 218 milijuna), a ove godine očekuju, kažu, "zadržavanje financijske stabilnosti i likvidnosti Grupe te uspješan poslovni rezultat". Hidrološke okolnosti ocjenjuju "prosječnima".