Odluka Vlade da se od ponedjeljka dozvoli rad i za kladionice, automat klubove i casina dobra je vijest i za Hrvatsku lutriju, državnu tvrtku koja djeluje u tom sektoru.
Iako su njihove poslovnice nakon prekida prvog lockdowna otvorene, odlukom Stožera za civilnu zaštitu na svojim prodajnim mjestima od studenoga u paketu s ugostiteljima i kladionicama obuhvatila ih je odluka o zatvaranju dijela poslova.
Obustavljeno je primanje uplata za igre klađenja i igranje automata za igre na sreću, kako bi bili izjednačeni s konkurentima, te se odvijaju samo lutrijske igre.
Kao većina gospodarstva i državni priređivač igara na sreću nosi ožiljak pandemije i 2020. mu je slabija od prethodne, za Lutriju rekordno uspješne 2019.
Predsjednik Uprave Mario Musa kaže kako je još u postupku izrada završnog izvješća, a prema preliminarnim podacima Lutrija će 2020. zaključiti sa 619 milijuna prihoda, što je za 2,8% manje nego godinu ranije, a rashodi su porasli za 1,5% na 578 milijuna kuna, dok će uplate u proračun, procjenjuje, premašiti 260 milijuna. Najviše su u prihodima Lutrije lani podbacili oni od igara na sreću na automatima, gotovo 27%, što je posljedica velikog lockdowna u proljeće.
Značajno smanjenje prihoda zabilježilo je i klađenje, za 12%, a tomu je osim zatvaranja prodajnih mjesta pridonijela i činjenica da je u proljeće 2020. da su otkazani sportski događaji u cijelom svijetu.
“S obzirom na to da su sva velika sportska događanja bila otkazana, bio je to izazov za sve priređivače igara klađenja, a klađenje je već godinama najzahtjevniji i najosjetljiviji tržišni segment zbog izuzetno kompetitivne situacije”, kaže Musa, a iako je uvriježeno mišljenje da se u krizi ljudi više okreću igrama na sreću, prvi čovjek Lutrije tvrdi da nije tako.
“Izdvajanja za igre na sreću su u korelaciji s društvenim standardom i BDP-om države, jer se sredstva za igre na sreću izdvajaju iz slobodnog dijela dohotka namijenjenog za slobodno vrijeme i razonodu. U vrijeme usporenog gospodarskog rasta ili čak pada u kojem se trenutno nalazi Hrvatska raste zabrinutost građana pa je realno za očekivati da će strah od mogućeg porasta životnih troškova i nemogućnosti njihova podmirenja utjecati na značajno smanjenje sredstava za slobodno vrijeme i razonodu. Stoga dolazi do značajnog usporavanja rasta ili čak pada potražnje za igrama na sreću”, kaže Musa, koji na temelju iskustava u kriznim vremenima moguć povratak na razine prometa i prihoda prije pandemije mogućim vidi tek za dvije do tri godine.
U većini zemalja lutrijske organizacije lani bilježe ozbiljne poremećaje u poslovanju, u nekima čak i pad od 70%. Priređivanje igara na sreću bilo je u potpunosti obustavljeno u zemljama u kojima je bilo proglašeno izvanredno stanje kao što su Albanija, Bugarska, Izrael, Rumunjska, kao i Malta, u kojoj uz sve to tamošnja lutrija nije uspostavila on-line prodaju.
Kod nas, pak, značajnijih promjena u navikama igrača, kaže predsjednik Uprave Lutrije, nije bilo u odnosu na prethodnu godinu, ali je u petogodišnjem razdoblju primjetan trend smanjenja udjela lutrijskih igara i klađenja, i to posebno nakon 2015., od kada je Cro Casino online počeo s radom. Prošle godine je tako udjel prihoda od igara na sreću bio 59%, od klađenja 16%, a casino igara i automata 25%.
‘Seoba’ na internet
S koronom se dio igrača Lutrije bio preusmjerio na prodajna mjesta kod ovlaštenih partnera poput Tiska, iNovina, benzinskih pumpi, ali i na internet, putem kojega je ostvaren rast prihoda od 2,1%, i to najviše zahvaljujući lutrijskim igrama, dok su kladionice “zapele” zbog izostanka natjecanja zbog korone.
Putem interneta lani je Lutriji došlo 37 posto prihoda, no izvjesno je da će taj udjel nastaviti rasti. Broj aktivnih igrača u godinu dana bio je povećan sa 61 tisuće na više od 74 tisuće i namjera je Lutrije te igrače i taj trend zadržati.
“Poslovanje Lutrije u nadolazećim godinama obilježit će stalno praćenje ekonomskih kretanja i relevantnih pokazatelja, što će ujedno biti i osnova za donošenje poslovnih odluka u dijelu provedbe planiranih investicijskih aktivnosti”, dodaje predsjednik Uprave. Lutrija unatoč otežanim uvjetima, te činjenice da za razliku od ostalih poduzetnika nije mogla koristiti državnu potporu za plaće zbog otežanog rada zbog koronavirusa, nije otpuštala zaposlene.
Štoviše, povećala je njihov broj, što je prema Musinim riječima, posljedica otvaranja novih prodajnih mjesta. Trenutačno Lutrija ima 1499 zaposlenika, 43 više nego u veljači 2020. Kada je u ožujku lani bio obustavljen rad na njihova 342 prodajna mjesta, 10 Cro Clubova i casinu to, veli Musa, nije ni u jednom trenutku bila opcija, a uz preusmjeravanje na internet, te ovlaštene partnere koji su tada bili otvoreni, uslijedila je i racionalizacija svih troškova.
“Prvo treba posegnuti za vlastitim rezervama, a tek kao krajnju mjeru razmotriti mogućnost otpuštanja”, ističe Musa.
Ovih dana pozornost je privukao objavljeni natječaj Lutrije za prodaju nekretnina, točnije 14 poslovnih prostora u svim dijelovima Hrvatske i uglavnom male kvadrature, od 6 do 33 kvadrata, uz jednu kuću u Dardi, a ukupna im je početna cijena oko 2 milijuna kuna.
Prodaja je, prema riječima Muse, rezultat politike optimizacije poslovanja u svim segmentima koju Lutrija kontinuirano provodi, a u tijeku je trenutno optimizacija portfelja nekretnina, onih koje Lutrija više ne koristi za temeljnu djelatnost, dakle za priređivanje igara na sreću.
“Tijekom naših 47 godina poslovanja, investirali smo u kupnju određenog broja nekretnina diljem Hrvatske. No, svi smo svjesni velikih promjena unutar, gotovo, pola stoljeća i tijekom tog razdoblja mijenjale su se navike potrošača odnosno igrača. Tako su neke lokacije na kojima se nalaze naše nekretnine izgubile na atraktivnosti u odnosu na vrijeme prije 20, 30 ili 40 godina i na tim lokacijama poslovanje više nije rentabilno.
Upravo te nekretnine predmet su objavljenog natječaja”, pojašnjava Musa, u čijem mandatu je ovo prva prodaja nekretnina, a hoće li ih biti još, ovisit će kako kaže isključivo o analizama poslovanja prodajnih mjesta koje se kontinuirano provode.
Neće rezati prodajna mjesta
Za sada Lutrija ne planira smanjenje broja prodajnih mjesta, time i broja zaposlenih, a u slučaju da poslovanje na određenoj lokaciji nije rentabilno, donosi se odluka o preseljenju na atraktivniju lokaciju za koju se potom zaključuje ugovor u zakupu.
Prema podacima Lutrije, u ovom trenutku na sreću u posjedu imaju više od 80 nekretnina, od poslovnih, uredskih do stambenih i skladišnih prostora, te garaža. S druge strane, Lutrija već neko vrijeme sprema i veliku investiciju u nekretninu, novu upravnu zgradu, koju će realizirati kreditnim zaduženjem. Unatoč trenutnoj situaciji otežanog poslovanja u Lutriji se ne odustaje od pripreme tog projekta.
“S obzirom na našu raspršenu i dislociranu poslovnu administraciju, kao i činjenicu da trenutna zgrada u Ulici grada Vukovara 72 više ne zadovoljava potrebama i standardima poslovanja, Hrvatska Lutrija je raspisala, a Društvo arhitekata Zagreb provelo projektni natječaj za uslugu izrade idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja i projektne dokumentacije poslovne zgrade uz Aveniju Dubrovnik u Zagrebu.
Temeljem provedenog projektnog natječaja ocjenjivački sud donio je odluku o nagrađenim radovima, te će se temeljem prvonagrađenog rada definirati projektni zadatak i izrađivati projektna dokumentacija”, pojašnjava predsjednik Uprave Hrvatske Lutrije.
Dodaje da su preduvjeti za početak gradnje priprema cjelokupne projektne dokumentacije, ishođenje svih potrebnih dozvola, te provođenje postupka javne nabave za gradnju. U ovom trenutku, dodaje, ne razmatra se odgodu ove investicije, a u tijeku su inicijalne pripremne aktivnosti vezane uz definiranje projektnog zadatka.
Samu financijsku vrijednost projekta nove upravne zgrade, a nagađa se da je riječ o 130 milijuna kuna, prvi čovjek Lutrije zasad ne precizira, jer, pojašnjava, još nije u potpunosti definiran projektni zadatak.
Novu upravnu zgradu Lutrija bi, ovisno o dinamici realizacije, trebala izgraditi kroz nekoliko godina, kada će se prema očekivanjima poslovne brojke u Lutriji vratiti i preći pretpandemijske rekordne razine.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu