Okolnosti poslovanja na hrvatskom tržištu lijekova utjecale su na to da je godina na izmaku za farmaceutsku tvrtku PharmaS značila start divizije bezreceptnih proizvoda, uz lansiranje četiriju CHC proizvoda (Consumer Healthcare) koji su u prodaji u Hrvatskoj i regiji.

Jerko Jakšić, predsjednik Uprave PharmaS-a, u razgovoru za Poslovni dnevnik otkriva u kojem smjeru idu poslovni planovi najmlađe hrvatske farmaceutske tvrtke u vlasništvu Luke Rajića, ali i komentira sporost pokušaja države da proda Imunološki zavod, kao i utjecaj aktualne politike na pad farmaceutskoga biznisa koji je sama proglasila strateškim sektorom. 

S obzirom na sve okolnosti u poslovanju, kako ocijenjujete 2014.? Kakve rezultate u ovoj godini očekuje PharmaS? 
Ova je godina za nas, kao i za ostale u farmaceutskoj industriji, bila izuzetno teška. Nastavljeni su pritisci na domaće farmaceute koji u uštedama zdravstvenog proračuna sudjeluju dvostruko više od svojega tržišnog udjela. Zanimljivo je što je istodobno farmaceutika proglašena strateškom granom, no u praksi to nije dokazano. Što se tiče PharmaS-a, mi i dalje uspijevamo rasti iz jednostavnog razloga što smo na tržištu tek nekoliko godina, pa imamo još prostora. No, uzme li se u obzir da tržište lijekova pada iz godine u godinu, a mnoge kompanije gube i petnaest do dvadeset posto u odnosu na prošlu godinu, onda su to alarmantne brojke i ni nas neće zaobići tako nešto. Stanje je slično i u ostalim zemljama u okruženju. 

Kako na vaše poslovanje i na poslovne planove utječe politika Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO)? Koliko uvjeti poslovanja u RH utječu na odluku o jačanju CHC divizije?
Politika HZZO-a snažno utječe na sve farmaceutske kompanije, posebice one domaće. Cijene lijekova snižavaju se već petu godinu zaredom i često ističemo kako je proizvodnja brojnih lijekova pala ispod razine održivosti. Posljedica je pad tržišta generičkih lijekova, samo ove godine više od 10 posto. Svaka se kompanija pita kako poslovati u tako promjenjivom okruženju. Orijentacija samo na lijekove na recept nije rješenje i to je svakako jedan od razloga što smo krenuli u nove smjerove. Mi smo se odlučili za CHC jer sukladno svjetskim trendovima vjerujemo da su inovativni proizvodni bazirani na prirodnim sastojcima budućnost.Htio bih naglasiti da s jedne strane imamo pritisak na snižavanje cijena lijekova, a s druge na naplatu čekamo nemjerljivo dulje nego kompanije koje posluju u nekim drugim gospodarskim sektorima. Ono što očekujemo od države jest da uredi sustav naplate, što znači da je odličan trenutak da država svede rokove plaćanja na ono što je postavila zakonski. Ako mi moramo platiti porez, PDV i ostale naknade unutar 60 dana, ne bismo trebali čekati 180 dana na naplatu vlastitih potraživanja.

Kakvi su rezultati u CHC segmentu?
Vrlo sam zadovoljan postignutim rezultatima. Uspjeli smo ispuniti plan i lansirati četiri bezreceptna inovativna proizvoda. Reakcije tržišta, ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj regiji, zaista su izvrsne. Nastavljamo s daljnjim jačanjem CHC portfelja, a istodobno nastavljamo rasti i u Rx-u, odnosno receptnom portfelju. Trenutačno imamo više proizvoda u fazi razvoja i sljedeće godine ćemo lansirati nekoliko, a novost je što ćemo uže surađivati s nekim velikim proizvođačima vezano uz razvoj proizvoda. Naša strategija u CHC segmentu je jasna. Nakon uspješnih lasniranja u regiji te etabliranja brandova, krećemo na nova tržišta. Da bismo ostvarili povrat uloženog, moramo ići na mnogoljudnija tržišta. To je veliki korak s obzirom na konkurenciju, ali i trendovi potrošnje inovativnih farmaceutskih proizvoda bolji su nego na lokalnom tržištu. Trenutačno naš odjel bezreceptnih proizvoda čini 15 posto ukupnog prihoda kompanije, što je očekivano jer taj segment funkcionira tek godinu dana. Ubuduće će taj postotak rasti, pa 2020. očekujemo da će omjer između bezreceptnih i receptnih proizvoda biti 80:20 u korist bezreceptnih. Pritom treba naglasiti da će taj odnos u regiji ipak biti podjednak, ali će zbog volumena na drugim tržištima ukupno biti u korist bezreceptnih proizvoda. 

Hoćete li se javiti na natječaj za Imunološki zavod? Je li probijanje rokova za pronalazak strateškog partnera utjecalo na planove PharmaS-a?  
Zainteresirani jesmo, a o javljanju na natječaj odlučit ćemo nakon što vidimo uvjete. Više puta smo u medijima, slično kao i druge zainteresirane kompanije, govorili da je zadnji tren za spas Imunološkog. Kao što vidite, što se više čeka, problemi se gomilaju: nedovoljno prihodovanje rezultiralo je nemogućnosti isplaćivanja plaća, a što više traje ovakva situacija, bit će sve gore. U gotovo godinu dana otkako smo pokazali interes za Imunološki zavod ništa se nije dogodilo. U međuvremenu, licencija za proizvodnju krvnih derivata nije obnovljena, a sljedeće godine će isteći i ona za virusna cjepiva. Ne znam kome je ovo u interesu, čini mi se da državi svakako nije.Teško mi je reći bi li investicija sada bila veća od prvotno predviđenih 30 milijuna eura. Nismo dobili priliku provesti dubinsko snimanje da bismo utvrdili kakvo je realno stanje u Imunološkom. 

Odgovara li vama i vašim partnerima plan Vlade da zadrži kontrolni paket dionica IMZ?
U našem pismu namjere s početka godine, kad smo iskazali interes za Imunološki, predložili smo da država zadrži kontrolni paket 25 posto plus jednu dionicu. Nama je razumljivo i prihvatljivo da država ima kontrolni paket jer je Imunološki zavod od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku.

Lijekovi na recept: tržišni udjel 3%

Na kojim je tržištima PharmaS prisutan s lijekovima na recept i kakav je tržišni udjel u tom segmentu u Hrvatskoj? 

U segmentu lijekova na recept prisutni smo i u Srbiji, BiH, Makedoniji, Kosovu, Albaniji. U posljednje tri godine ukupno je na tim tržištima plasirano više od 100 molekula te više od 200 različitih proizvoda, što je respektabilan portfelj. Udjel hrvatskog tržišta u ukupnom portfelju receptnih lijekova je oko 60 posto, slijedi srpsko, pa tržište BiH. U Hrvatskoj kontinuirano rastemo od početka, a u posljednjoj smo godini imali snažan rast u broju prodanih kutija, pa je naš tržišni udjel sada tri posto. Trend povećanja broja kutija znači da dobro radimo, no zbog smanjenja cijena lijekova nismo, na žalost, postigli jednak efekt i u financijskom smislu.