Fizički pokazatelji za turizam na polovici ove godine daleko su bolji nego lani iako su još u blagom zaostatku za dolascima i noćenjima u pretpandemijskoj 2019., ali ovogodišnji prihodi osjetno premašuju i ostvarenja te godine. “Kad pogledamo prvih šest mjeseci, okvirno možemo reći da je ova godina po prihodima oko 24 posto jača od rekordne 2019.”, rekao je prije dva dana državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Tonči Glavina.

Uz uobičajene međugodišnje i usporedbe s pretkriznim rezultatima na početku ovogodišnje glavne sezone podjednako su medijski učestale i priče o cijenama odnosno odrazu inflacije na cijene u turizmu.

Dok se iz kuta potrošača obično komentiraju (visoki) iznosi računa u kafićima i restoranima, i iz same industrije ove se godine češće no inače progovara o cijenama, ali u smislu snažno povećanih troškova poslovanja. Zato Sean Lisjak, predsjednik udruženja marina pri HGK -u naglašava kako se kvaliteta rezultata u biznisu “na kraju balade” mjeri s ostvarenom dobiti. Za to mjerenje treba pričekati neko vrijeme, no u međuvremenu o stanju potrošnje, ali i inflaciji, dosta govore i podaci Porezne uprave o fiskalizaciji. Promatra li se samo lipanj, u djelatnosti pružanja smještaja poduzetnici su izdali računa u vrijednosti većoj od dvije milijarde kuna, dok je u istom mjesecu lani fiskalizirani promet bio 981 milijun kuna tj. više nego upola manji.

Povećanje prometa za 108 posto ostvareno je na 76 posto većem broju izdanih računa. U odnosu na lipanj 2019. u kojem je kroz sustav fiskalizacije evidentirano nepunih 1,5 milijardi kuna prometa ovogodišnji je donio 37 posto više, i to na oko dva posto manjem broju računa.

I u ugostiteljstvu (djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića) se u lipnju bilježi osjetno veći godišnji rast prometa negoli broja računa na kojima je ostvaren.

Poduzetnici u tim djelatnostima izdali su računa u vrijednosti 2,5 milijarde kuna nasuprot 1,37 milijardi u istom lanjskom mjesecu te 1,84 milijarde u lipnju 2019. Čak 82 posto veći mjesečni promet u odnosu na usporedivi lanjski ostvaren je na “samo” 37 posto većem broju računa, a 36-postotno veći iznos u usporedbi s 2019. zabilježen je uz šest posto manji broj računa.

Je li se i koliko u promatranim razdobljima promijenila struktura potrošnje podaci o fiskalizaciji ne otkrivaju, pa je teško reći za koliki je dio snažnog povećanja prometa “zaslužan” rast cijena. No, percipirana inflacija svakako premašuje onu službenu, statističku. Prema posljednjim dostupnim podacima DZS-a, u kategoriji Hotela i restorana cijene su u svibnju na godišnjoj razini u prosjeku porasle 12 posto.

Sličan “raskorak” rasta fiskaliziranog prometa i broja računa na kojima je ostvaren pokazuju i podaci za cijelo prvo polugodište. Poduzetnicima u djelatnosti pružanja smještaja karticama ili gotovinom plaćeni su u prvih šest mjeseci računi vrijedni ukupno 4,12 milijarde kuna, što je za gotovo 2,4 milijarde kuna ili 136 posto više nego prošle godine i za gotovo četvrtinu više od 3,32 milijarde kuna ostvarene u prvoj polovici pretpandemijske 2019. Pritom je u odnosu na prošlu godinu broj računa povećan 107 posto, dok je u prema rekordnoj 2019. za nepunih tri posto manji.

Rezultati ankete

Kafići, restorani i drugi obveznici fiskalizacije koji se bave pripremom i usluživanjem hrane i pića evidentirali su u prvih šest mjeseci 8,23 milijarde kuna prometa, što je gotovo 120 posto više nego lani (3,75 mlrd.), i to na 85 posto većem broju računa. U prvoj polovici 2019. fiskalizirano je računa u iznosu 6,6 milijardi, što znači da je ovogodišnji promet oko 25 posto veći, no za to je bilo dovoljno 11 posto manje računa.

No, pita li se turističku industriju, ovogodišnje poslovanje i jače je obilježeno visokim rastom troškova. U Hrvatskoj udruzi turizma kažu kako njihov rast višestruko nadmašuje rast prihoda, što negativno utječe na profitabilnost i investicijski potencijal sektora, zbog čega čak zazivaju i pomoć države u sferi cijene energenata, u prvom redu struje.

Anketa provedena među vodećim turističkim kompanijama u Hrvatskoj pokazala je, kažu u HUT-u, kako najveći porast u troškovima hotelsko-turističkih kompanija čine oni za električnu energije koji su u odnosu na 2019. već sad veći za čak 142. U tom razdoblju, tvrde, i cijena plina je više nego udvostručena (+105 posto), namirnice su skuplje 20 posto, dok su troškovi rada porastom za 10 posto u ukupnim prihodima kompanija premašili 30 posto. U HUT-u su dali i odnos rasta troškova i prihoda po noćenju. S jedne strane, trošak energije u odnosu na 2019. porastao je, tvrde, za nepunih 30 posto, trošak rada za 15 posto, a ostali operativni troškovi za oko osam posto.

Istovremeno, kompanije očekuju porast prosječnog prihoda po noćenju od 8,4 posto, a rezultat takvih kretanja je neto profitna marža od samo devet posto, navode u Udruzi.

S velikim rastom troškova, međutim, suočavaju se i svi drugi sektori, a nekima pritom prihodi (dohoci) rastu i znatno sporije. Kako bilo, solidni pokazatelji turističke sezone imaju odraz i na niz drugih djelatnosti. Među njima je svakako i trgovina. Tako je u ukupnoj trgovini na malo (bez auta) u lipnju ostvareno gotovo 10,9 milijardi kuna fiskaliziranog prometa, što je u odnosu na prošlu godinu povećanje za više od 16 posto ili 1,5 milijardi, ali na 8,4 posto većem broju računa.

Maloprodajna statistika

U lipnju pretpandemijske 2019. trgovina na malo prijavila je manje od devet milijardi kuna prometa. Iznadprosječan porast bilježe pak super- i hipermarketi, odnosno tzv. nespecijalizirane prodavaonice pretežito hranom i pićem. One su u lipnju zabilježile 5,47 milijarde kuna fiskaliziranog prometa, milijardu kuna više (+21,6%) nego lani, i to na 13 posto više izdanih računa, a u usporedbi s 2019. prošlomjesečni im je promet za oko milijardu i pol veći. Za više od petine veći promet nego lani imali su u lipnju i specijalizirani dućani za trgovinu pretežito hranom, pićem i duhanskim proizvodima.

U prvoj polovici godine, pak, trgovina na malo (bez motornih vozila) je s 57,4 milijarde kuna prometa usporedivi lanjski premašila za 19 posto (ili 9 mlrd.), a od ostvarenog u prvoj polovici 2019. ove godine veći je za 28 posto ili 12,6 milijardi. Koliko god se uz takve brojke bojazni od recesije možda čine dalekima, mnogi s razlogom već na iduću godinu gledaju sa strepnjom.