Rezultati poslovanja poduzeća od strateškoga i posebnog interesa za RH pokazuju da ta društva još posluju sa značajnim i visokim troškovima koja prijete fiskalnoj stabilnosti države, a njihove potencijalne obveze i dalje mogu srozavati kredibilitet države.

Tako su, među ostalim, nalaze polugodišnjeg izvješća Državnog ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) ocijenili Anto Bajo s Instituta za javne financije (IJF) i Marko Primorac sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. U najnovijem izdanju Aktualnog osvrta IJF-a taj dvojac ističe i kako se monetizacija autocesta čini opravdanom mjerom za hvatanje kratkog daha za državu. No, dodaju i da će "bez cjelovitog restrukturiranja svih javnih društava i državnih agencija, koje se mora temeljiti na jasno utvrđenom strateškom opredjeljenju o broju i vrsti društava od posebnog državnog interesa, te bez nastavka provedbe privatizacije utjecaj tih poduzeća na fiskalnu poziciju države i dalje biti visok".

Izvješćem DUUDI-ja obuhvaćene su ukupno 54 državne tvrtke, a autorima osvrta nije jasno zašto ne i Autocesta Zagreb-Macelj i Bina Istra, tj. zašto su njihovi poslovni podaci poslovna tajna. Uz usporedbu polugodišnjih rezultata za 2014. i 2013., Ministarstvo financija izradilo je i ostvarenja u odnosu na planove, uključujući i investicije kod kojih se planovi i ove godine (zasad) pokazuju loše odmjerenima. U šest mjeseci ulaganja 54 društva dosegnula su 3,11 milijardi kuna, što je čak 23% ili gotovo 900 mil. kn manje nego lani. Posljedica je i pad udjela investicija u prihodima (s 11,1 na 9,3%), unatoč tome što su i oni pali. Rashodi su, međutim, pali i više, pa je neto dobit 34 društva (2,42 mlrd. kn) veća nego lani 17,3 posto, dok je 19 gubitaša zabilježilo 731,6 milijuna minusa.

U odnosu na plan investicije su na samo 29,9% i generalno su podbacile, zbog lošeg planiranja ili visokih rashoda za tekuće potrebe. Subvencije su, pak, nešto veće nego u prvom polugodištu 2013., a sredinom godine već su dosegnule 84% plana za 2014.   Podaci u cjelini upućuju na znatno zaostajanje u provedbi reformi, ističu Bajo i Primorac. Iako imaju dvojbi oko kriterija strateške kategorizacije tih društava, DUUDI-jevu uratku daju epitet "uz državni proračun, vjerojatno najznačajnijeg izvješća o poslovanju javnog sektora". Bilo bi odlično, kažu, da je Ministarstvo financija priredilo i pregled raznih podataka agregatno i po pojedinim društvima, od broja zaposlenih do financijskih pokazatelja.