Zamjena bankomata zbog drukčijeg formata novčanica eura, prilagodba softvera na POS uređajima, uništavanje novčanica kune, preračunavanje cijena dionica i obveznica – tek su mali dio tehničkih prilagodbi u financijskom sustavu koje će zahtijevati uvođenje eura.

Da se ne radi o troškovno bezazlenom procesu govori iskustvo drugih država koje su na tu stavku u prosjeku trošile 0,5 posto BDP-a. U tom bi slučaju tehnička prilagodba Hrvatsku stajala vrtoglavih 1,85 milijardi kuna.

Kada se govori o ulasku u eurozonu – koji je prema nedavnoj izjavi premijera Andreja Plenkovića “razumno očekivati sredinom 2024.”, u javnom prostoru dominiraju makroekonomski pokazatelji, poput ispunjavanja Maastriških kriterija i održavanja stabilnosti tečaja.

Stoga je “ispod radara” prošla vijest s kraja prošle godine da je na sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura ustrojen Upravljački odbor i šest Koordinacijskih odbora za uvođenje eura.

Njihova je zadaća da u svom području koordiniraju izradu i provedbu akcijskog plana. Financijski dio ove priče pokrivaju dva odbora: za prilagodbu financijskog sustava, kojem je na čelu glavni tajnik Ministarstva financija Zdravko Zrinušić te odbor za zamjenu gotovog novca kojeg vodi viceguvernerka Hrvatske narodne banke (HNB) Ivana Jakir-Bajo.

Kako neslužbeno doznajemo, odbor za prilagodbu financijskog sustava sredinom prošlog tjedna održao je sjednicu.

Zdravko Zrinušić pojasnio je za Poslovni dnevnik da je njegov Koordinacijski odbor zadužen za pripremu financijskih institucija za primjenu pravila o dvojnom iskazivanju cijena, prilagodbu njihovih informatičkih sustava za uvođenje eura, zatim konverziju vrijednosti depozita, kredita, dionica, obveznica i udjela u investicijskim i mirovinskim fondovima iz kuna u euro te aktivnosti u dijelu sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma.

Na pitanje koliko će prilagodba financijskog sustava ukupno stajati, Zrinušić kaže kako u ovom trenutku nije moguće dati precizniji okvir projekcije troškova, s obzirom na to da će finalni iznos ovisiti o nizu aktivnosti planiranih budućim akcijskim planom, a on je još u fazi izrade.

Akcijskim planom će se predvidjeti i provođenje ankete sa svim sudionicima financijskog sustava, a koja će imati za cilj procijeniti ukupne troškove. Bitno je napomenuti da ti troškovi neće ići na teret potrošača, već će ih snositi financijske institucije“, kaže Zrinušić.

Dodaje i da to nisu jedini zavisni troškovi postupka zamjene hrvatske kune eurom. Postojat će i troškovi kovanja euro kovanica s hrvatskim motivima, potom distribucije gotovine te povlačenja, pohranjivanja i uništavanja kuna, a koji također neće ići na teret građana.

“Statistički gledano, na primjerima drugih država članica, ovaj trošak kreće se na razini od oko 0,5 posto BDP-a”, potvrđuje Zrinušić.

Zamjena gotovog novca

Odbor za zamjenu gotovog novca zadužen je za uspostavu suradnje među glavnim sudionicima u postupku opskrbe gospodarstva i građana novčanicama i kovanicama eura te povlačenja kune iz optjecaja, poručuju iz HNB-a.

“Pored navedenog, Koordinacijski odbor zadužen je i za područje platnoprometne infrastrukture, odnosno platne sustave te za računovodstveni aspekt transakcija gotovim novcem tijekom predopskrbe i opskrbe eurom”, kažu iz središnje banke. U razdoblju uoči uvođenja eura HNB će biti odgovoran za nabavu euronovčanica i izradu eurokovanica.

Novčanice će posuditi, a vratit će ih kroz proizvodnju povećanih količina u narednim godinama. Kovanice će pak izraditi Hrvatski novčarski zavod.

Naime, za razliku od novčanica koje su jednake u svim članicama eurozone, svaka članica EU-a prilikom uvođenja eura ima mogućnost na naličju kovanica – za svih osam apoena – predstaviti svoja nacionalna likovna rješenja, a Hrvatska je odlučila iskoristiti tu mogućnost. “Sam postupak zamjene gotovog novca kune u euro za građane će biti besplatan.

Također, HNB neće naplaćivati naknadu ni bankama za predopskrbu gotovim novcem eura”, pojašnjavaju iz središnje banke. Procjena je da bi za provedbu svih aktivnosti pripreme iz nadležnosti Koordinacijskog odbora za zamjenu gotovog novca trebalo oko 1,5 godina.

Tijekom provedbe aktivnosti iz akcijskog plana saznat će se i preciznije procijeniti troškovi zamjene gotovog novca”, dodaju iz HNB-a. Iz Hrvatske udruge banaka (HUB) također ističu da još ne postoje precizni izračuni troškova za banke u tehničkom procesu prilagodbe sustava za euro.

“Banke će imati važnu ulogu u procesu zamjene hrvatske kune eurom kroz zamjenu gotovog novca, konvertiranja depozita i kredita, prilagođavanja bankomatske mreže i POS uređaja te detaljnog informiranja klijenata u cilju zaštite potrošača“, kažu iz HUB-a.

Da se radi o velikom poslu samo što se tiče bankomata i POS uređaja svjedoči podatak HNB-a da je krajem 2020. u zemlji bilo instalirano 4896 bankomata i 107.654 POS uređaja.

Minus i plus

“U bankarskom sektoru postoje i negativni i pozitivni učinci uvođenja eura. S negativne strane, banke će gubiti dio prihoda od konverzije valuta odnosno prometa na deviznom tržištu kuna/euro, ali će imati i znatne jednokratne troškove za razne potrebe tehničkog procesa prilagodbe sustava.

S druge strane, i bankama i njihovim klijentima dugoročno se olakšava upravljanje valutnim rizikom što znači da će se rizici generalno smanjiti.

To je dobro, jer će naplativost plasmana u prosjeku biti veća no što bi bila da zadržimo vlastitu valutu. Za banke je pozitivno i to što će se smanjiti troškovi regulacije, prije svega stopa obvezne rezerve”, smatraju.