Pozivamo zastupnike Hrvatskog sabora neka se informiraju o Transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja između EU-a i SAD-a (TTIP) i uključe u javnu raspravu, te se izbore da Sabor kao najviše predstavničko tijelo svih građana sudjeluje u postupku eventualne ratifikacije TTIP-a (ali i CETA-e, već ispregovaranog sličnog sporazuma između Kanade i EU-a), zatražili su danas prosvjedujući ispred Sabora aktivisti Platforme zaustavimo TTIP u povodu 12. kruga pregovora o TTIP-u koji se upravo održavaju u Bruxellesu.

Upozorili su zastupnike da hrvatski građani nisu upoznati s opasnostima za vladavinu prava i financijsku stabilnost Republike Hrvatske koje proizlaze iz kontroverznog mehanizama rješavanja sporova između države i investitora, te stoga Hrvatski sabor mora imati ključnu ulogu u ratifikaciji trgovinskih sporazuma.

Naznake kako bi izgledao život pod TTIP-om dao je probni medijski balon bankarskog sektora  – nakon javnog objavljivanja Vladine odluke o slučaju franak pojavili su se medijski napisi o tome da banke razmišljaju o podizanju tužbe protiv RH pred arbitražnim sudom u SAD-u, ilustriraju aktivisti Platforme.

Mehanizam za rješavanje sporova između investitora i države (ISDS – Investor-state dispute settlement), odnosno njegova nova verzija (ICS – Investment Court System), međunarodnim tvrtkama omogućuje da tuže Republiku Hrvatsku ukoliko bude donosila zakone koji tvrtkama umanjuju projiciranu buduću zaradu.

Države koje su unaprijedile standarde zaštite okoliša, odlučile smanjiti broj nuklearki, podigle minimalnu plaću, ili na neki drugi način nastojale zaštiti javni interes, suočene su s prijetnjama tužbi teškima nekoliko milijardi eura.

Arbitražni je postupak zbog iznimno visoke cijene rezerviran primarno za najveće globalne korporativne igrače. Mehanizam je u svojoj srži asimetričan i nepravičan: asimetričan jer tvrtke mogu tužiti državu, no ne i obrnuto; nepravičan jer jedino strane tvrtke mogu tužiti državu. Naposljetku, ISDS / ICS mehanizam, kao i drugi oblici arbitraže imaju akutan problem sukoba interesa, u što se hrvatska javnost sama mogla uvjeriti u skandalu vezanom uz neprimjereno i nedopustivo agitiranje slovenskog arbitra, podsjećaju iz Platforme.

Upornim inzistiranjem na uključivanju posebnih privilegija za strane investitore u okviru pregovora o TTIP-u, Europska komisija ignorira komentare europske javnosti u jednom od najmasovnijih javnih savjetovanja u europskoj povijesti – preko 150 tisuća pojedinačnih komentara o ISDS-u dostavljeni su Europskoj komisiji, a 97 posto sudionika  reklo je jasno NE ovom mehanizmu, naglašavaju aktivisti Platforme u apelu upućenom zastupnicima u saboru, ali i široj javnosti.

Predstavnici korporativnih interesa imaju povlašteni pristup informacijama o TTIP pregovorima, dok je to onemogućeno organizacijama civilnog društva, zagovaračima javnog interesa. Europski ombudsman je pokrenuo istragu protiv Europske komisije zbog netransparentnosti pregovora i problematičnog odbijanja pristupa informacijama o tijeku pregovora.

No, ova neželjena europska praksa prisutna je i u Hrvatskoj. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP)  nedavno je potvrdilo da se organiziraju redovni sastanci s predstavnicima korporativnih interesa. Osim što korporativni sektor ima povlašten pristup informacijama o tijeku pregovora, od njih se ujedno traže savjeti u pripremi hrvatskih stajališta o TTIP-u. Istovremeno, MVEP je Platformi Zaustavimo TTIP odbio dati informacije o hrvatskom stajalištu o ISDS mehanizmu, kao i popis predstavnika tvrtki,poslovnih udruženja i pojedinaca koji iza zatvorenih vrata, daleko od očiju javnosti, sudjeluju u pregovaračkom procesu.

Platformu zaustavimo TTIP sačinjava više organizacija civilnog društva (GONG, Zelena akcija, BRID, Centar za demokratizaciju, CMS i Klub studenata Fakulteta političkih znanosti), a sama je dio šire europske milijakoalicije Stop TTIP u koju je uključeno preko 600 organizacija iz čitave Europe.