U moru loših vijesti koje zbog koronavirusa svakodnevno bombardiraju ekonomiju i sve pore društva, za poduzetnike stiže i jedna dobra: od jeseni u Hrvatskoj započinju s radom tri fonda rizičnog kapitala koji donose do 205 milijuna eura raspoloživih za investicije.

Uz postojeće financijere okrenute prema startup sceni, najavljena trojka otvara pristup alternativnom kapitalu i za tvrtke u zrelijim fazama rasta.

Novi (privatni) igrači na sceni rizičnog kapitala, koju u pravilu poslovne banke izbjegavaju, nastavak je prokušane suradnje Europskog investicijskog fonda (EIF) i Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).

Te dvije razvojne institucije uložit će više od 70 milijuna eura tri fonda Prosperus Growth Fund, Adriatic Structured Equity Fund te Croatian Mezzanine Debt Fund. Osim lakšeg pristupa kapitalu, fondovi poduzetnicima donose i alternativni izvor financiranja, kao i (ne manje bitno) fleksibilnije transakcijske strukture.

Izvor zajedničkog ulaganja državne razvojne banke i EIF-a je prošle godine pokrenut Hrvatski program za rast i ulaganje, poznat pod skraćenicom CROGIP.

Inicijalno vrijedan 70 milijuna eura, ove godine proširen za još 10 milijuna eura, program je lansiran s namjerom da se hrvatskim malim i srednjim tvrtkama, ali i srednje kapitaliziranim poduzećima, proširi pristup potrebnom kapitalu kroz nove izbore financiranja rasta, razvoja, novih investicija i, u konačnici, veće konkurentnosti. Istovremeno, zajednički pothvat produbit će razvoj domaćeg tržišta rizičnog kapitala koje je zasada, najblaže rečeno, izuzetno plitko.

Primjerice, financiranje mezzanin kapitalom, hibridnim instrumentom koji kombinira koristi duga i kapitala, i dalje prije iznimka nego pravilo pri kreiranju financijskih konstrukcija u lokalnim transakcijama.

Financijska injekcija Hrvatske banke za obnovu i razvitak te Europskog investicijskog fonda (iz grupacije Europske investicijske banke) u CROGIP bila je ‘teška’ po 40 milijuna eura čija će se glavnina sada preusmjeriti prema tri ‘private equity’ fonda uz ambiciozna prateća očekivanja.

S obje adrese nadaju se ubrzanju dodatnih ulaganja privatnog sektora u fondove rizičnog kapitala, do najviše 125 milijuna eura. Time bi se dosegnuo plafon od željnih 205 milijuna eura za daljnje investicije fondova u tvrtke. A one zainteresirane već od jeseni mogu se obratiti novim financijerima.

Vaganje pojedinačnih investicija, kalkuliranja održivosti projekata te konačne odluke može li tvrtka računati na sredstva, isključivo će biti u ingerenciji fondova. Pritom se očekuje da će se prosječni iznos investicije kretati u lepezi između 2 i 8 milijuna eura. S obzirom na najavljeni skori početak rada, u fondovima su u niskom startu, doznajemo.

Zadovoljstvo nam je da CROGIP i naše partnerstvo s HBOR-om pomažu hrvatskim malim i srednjim te srednje kapitaliziranim poduzećima otvarajući im pristup novim izvorima financiranja. Zadovoljni smo i našim doprinosom daljnjoj modernizaciji financijskog tržišta u Hrvatskoj u skladu s europskim standardima”, kazao je izvršni direktor Europskog investicijskog fonda Alain Godard. Smatra da je to samo jedan od primjera kako EU sa svojim institucijama i u suradnji s domaćom razvojnom bankom “razvija Hrvatsku u sve bolje mjesto za poslovanje”.

“Nadamo se da ćemo ostati jedan od ključnih pokretača održivog razvoja Hrvatske, posebice podrškom malim i srednjim te srednje kapitaliziranim poduzećima kako bi se što brže oporavili od pandemije Covid-19”, dodaje Godard.

U Luxembourgu smatraju da će najnoviji iskorak u suradnji dvaju kreditora uz poboljšanje mogućnosti financiranja domaćeg MSP sektora i srednje kapitaliziranih tvrtki (do 3000 zaposlenika) kroz alternativne izvore financiranja i fleksibilnije transakcije strukture u konačnici pomoći Hrvatskoj da poveća udio ‘private equity’ investicija u BDP-u, jedan od preduvjeta za održiv ekonomski rast i razvoj.

Interes ne jenjava

U razvojnoj banci dugo pokušavaju izgraditi stup alternativnog financiranja za poduzetnike pa ne skrivaju zadovoljstvo ishodom koji na tržište lansira nove igrače u domeni rizičnog kapitala.

“Izuzetno smo ponosni što je HBOR sudjelovao u osnivanju fondova kojim će poduzetnicima biti omogućen alternativni oblik financiranja. Budući da je tržište rizičnog kapitala u Hrvatskoj još nedovoljno razvijeno, HBOR je pokrenuo niz aktivnosti za promicanje razvoja ovog oblika financiranja”, kaže predsjednica Uprave razvojne banke Tamara Perko.

Podsjeća da je uz potporu HBOR-a prošle godine s radom započeo Fil Rouge Capital usmjeren prema primarno startup sceni, skorašnjim osnivanjem triju novih fondova “pristup alternativnim oblicima financiranja bit će omogućen i poduzećima u zrelijoj fazi poslovanja, neovisno o sektoru u kojem djeluju”.

Kao što smo nedavno pisali, investicijski fond rizičnog kapitala Fil Rouge Capital s fokusom na mlade poduzetnike, startupe i ‘scale up’ tvrtke, u manje od godinu dana postojanja realizirao je 50-ak investicija.

Vrijednost fonda je 45 milijuna eura, a glavninu financijske injekcije dao je EIF, a uz HBOR prati ga još 13 investitora. Upravo je razvojna banka bila jedan od inicijatora osnivanja tog fonda te prvi ulagatelj uz EIF. Unatoč koroni, ne jenjava interes za financiranje pa je za idući po redu akceleratorski program (već početkom kolovoza) broj prijava dosegnuo 350.

Zaštita poduzeća i radnika

“Europska komisija i grupacija Europske investicijske banke nastavljaju pomagati malim i srednjim poduzećima kod suočavanja sa socio-ekonomskim posljedicama krize koju je donijela pandemija Covid -19. Cilj nam je što bolje zaštititi poduzeća i radna mjesta kako bi i gospodarski oporavak bio brži.

Ovo ulaganje značajno će pomoći kompanijama u Hrvatskoj, kako MSP-ovima tako i onima srednje kapitaliziranim tako što će im u trenucima krize staviti na raspolaganje do 205 milijuna eura”, komentirao je izvršni potpredsjednik EK za gospodarstvo Valdis Dombrovskis.