Suočeni s izazovima klimatskih promjena, u Hrvatskoj niču kišni vrtovi kao odgovor za učinkovitu borbu protiv poplava, a među prvima su oni u Zadarskoj županiji.

Nova pametna rješenja sustava odvodnje razvijena su u sklopu projekta STREAM i obuhvaćaju izgradnju i uređenje tri kišna vrta na području te županije.

Vruljica, Biograd, Ploča
Financirani su iz navedenog projekta u kojem je Zadra nova, Agencija za razvoj Zadarske županije, preuzela zahtjevnu ulogu u borbi s poplavama, kao vodeći partner na projektu, koji je ukupne vrijednosti 9,4 milijuna eura započeo 1. travnja 2020. te završava 30. lipnja 2023. Na njemu radi ukupno 21 partner iz Italije i Hrvatske, a rezultat toga već su inovativna rješenja u Zadru – park Vruljica te na lokaciji OŠ Ploča, dok će za lokaciju u Biogradu biti predstavljeno u petak.

“Projekt STREAM, omogućio je izgradnju kišnih vrtova kao pilot rješenja pametnih sustava odvodnje kojima se nastoje izbjeći katastrofalni scenariji u budućnosti. Ponosni smo jer su naši novoizgrađeni kišni vrtovi – dva u Zadru i jedan u Biogradu, među prvima u Hrvatskoj.

Uz to će se zahvaljujući sredstvima osiguranima kroz projekt STREAM izraditi projektna rješenja za tri nova kišna vrta, za čiju se realizaciju nadamo da će financirati novim EU projektima”, navodi ravnateljica Agencije Marina Dujmović Vuković napominjući da obilne kiše u Zadru podsjećaju na ekstremnu bujičnu poplavu iz 2017. koja je pogodila Zadar i ostavila za sobom velike materijalne štete.

Ravnateljica agencije Zadra nova Marina Dujmović Vuković/Boris Z

To je, ukratko, bio poticaj da u borbi protiv urbanih poplava, kaže, razmišljaju o suvremenim rješenjima. Dodaje i da su kroz projekt nabavili i opremu za Javnu vatrogasnu postrojbu Grada Zadra koja će im služiti pri intervencijama izazvanim poplavama, zatim lagano transportno vozilo kako bi oprema lakše došla na mjesta intervencija te računalnu opremu koja će omogućiti lakše postupanje i koordinaciju intervencijama. Također, unaprijedit će se i radiokomunikacijski sustav koji koriste stožeri civilne zaštite.

Funkcionalnost kišnih vrtova, gledajući konkretno kišni vrt u Vruljici, je u tome što se, nakon izvedenih radova, oborinska voda s gravitirajućeg sliva prihvatila pomoću linijskih rešetki, te se cjevovodima usmjerava prema separatoru ulja kako bi se pročišćena upustila u tlo, kroz drenažne slojeve sustava, u formi kišnog vrta.

Napravljena je i nova pješačka staza, koja je sada osvijetljena, te koja povezuje gornji i donji plato. Što se tiče donjeg platoa, on je arhitektonski oblikovan tamponiranjem, a prihvat preostale oborinske vode, koja je donedavno otežavala promet u Ulici dr. Franje Tuđmana, riješen je na način da je u graničnom prostoru između parkovnog i šumskog dijela izveden jarak s kamenim zasipom.

Tako se oborinska voda prihvatila, retencionirala i infiltrirala u tlo putem kišnog vrta i drenažnih zasipa, koji su završno uređeni sadnjom autohtonog biljnog materijala upojne moći. Riječ je o tridesetak različitih vrsta biljaka, a neke od njih su jaglac, iris, lovor, menta, veprina, kozlac, bršljan i dr.

Radarski uređaji
U parku Vruljica postavljena su tri radarska uređaja, koji prate vodostaj i brzinu protoka vode. Njih je Sveučilište u Zadru, kao projektni partner na STREAM-u, postavilo s ciljem informiranja hitnih službi o stanju na terenu. Podaci će biti javno dostupni kroz i-flood platformu, koja je također razvijena kao projektna aktivnost na STREAM-u.

U sklopu projekta uspostavljen je i International management board (IMB), međunarodno tijelo sastavljeno od znanstvenika iz Italije i Hrvatske. Koordinira ga Sveučilište u Zadru i Sveučilište u Veneciji.

Kako navodi njegova članica Martina Vukašina kao predstavnica vodećeg partnera u IMB-u, cilj je potaknuti suradnju između znanstvene zajednice, privatnog sektora i javnog sektora radi održivog upravljanja katastrofama uzrokovanih poplavama, a sve kao posljedica klimatskih promjena.