Po podacima iz te publikacije objavljene u utorak, omjer loših kredita smanjen je s 13,9 posto potkraj prvog na 13,2 posto potkraj drugog tromjesečja ove godine, a stopa pokrića loših kredita ispravcima vrijednosti smanjena je sa 64,2 na 60,5 posto u drugom tromjesečju. 

Analitičari HUB-a ističu i da Hrvatska više nije među EU zemljama koje bilježe značajan kreditni pad.  

"Oporavak kredita u Hrvatskoj je nastavljen prema podacima do srpnja. Stanja kredita u bilancama i dalje ne pokazuju pravu sliku zbog prodaja portfelja. Transakcijski podaci ukazuju na stabilan rast kredita stanovništvu, a podaci o novoodobrenim kreditima ukazuju na stabilan rast kredita poduzećima. Prema usporedivim podacima Europske središnje banke, Hrvatska se prema oba kreditna portfelja više ne nalazi među zemljama koje bilježe značajan pad", naglašavaju autori publikacije. 

Ističu i kako banke u Hrvatskoj imaju dovoljan kapital za podršku nastavku i ubrzanju procesa kreditiranja.

"Stopa adekvatnosti kapitala dosegnula je povijesni maksimum od 23,2 posto. Hrvatski bankovni sustav se nalazi među najstabilnijima u svijetu prema tom kriteriju. Računovodstveni omjer kapitala i aktive, koji znatno prelazi 14 posto i također se nalazi na povijesnom maksimumu, pokazuje istu stabilnu situaciju. Ovo su važni podaci u svjetlu krize u Agrokoru i neočekivane potrebe za dodatnim rezerviranjima loših plasmana", naglašavaju autori HUB Pregleda.

Napominju i da je znatno povećanje troškova rezerviranja u drugom tromjesečju ove u odnosu na isto razdoblje lani dovelo do pada kvartalne bruto dobiti sustava za oko 60 posto. Unatoč tome, poslovni rezultat je i dalje pozitivan. Dvanaestomjesečni pomični prosjek stope povrata na kapital iznosi i dalje solidnih 5,5 posto, navodi se u analizi. 

Prema podacima Hrvatske narodne banke objavljenim krajem kolovoza, banke u Hrvatskoj su u prvom su polugodištu ove godine ostvarile dobit prije oporezivanja u ukupnom iznosu od 1,24 milijarde kuna, što je gotovo 65 posto manje nego u istom razdoblju lani. 

Analitičari HUB-a zamjećuju i kako se premija rizika države tijekom ove godine znatno smanjila. Iako je još uvijek malo veća nego u usporedivim zemljama srednje Europe, Hrvatska je u toku 2016. zabilježila najveće smanjenje, za više od jednog postotnog boda, navodi se u publikaciji.

Po podacima HUB-a, prosječna kamatna stopa na novoodobrene stambene kredite nastavila se kretati oko 4 posto. U EU Bugarska, Litva i Mađarska imaju veće ili jednake kamatne stope kao Hrvatska, dok su u drugim državama niže. Kamatne stope na potrošačke kredite i dalje su među nižima u Uniji, dok se kamatne stope na okvirne kredite kreću približno između gornjeg i donjeg ruba intervala kamatnih stopa u euro području. Kod dugoročnih kredita trgovačkim društvima i dalje je primjetan trend smanjenja kamatnih stopa, tvrde analitičari HUB-a u publikaciji.

"Podaci o kretanju loših kredita, u sprezi s vrlo visokom adekvatnošću kapitala i oporavkom kreditiranja, pokazuju trajnu sposobnost zadovoljavanja potražnje za kreditima, iako se Hrvatska u međunarodnim usporedbama pozicionira veoma visoko prema omjeru loših kredita, između Bugarske i Irske. Tako visok omjer povezan je s problemom naslijeđa – slabošću institucija koje uređuju postupke naplate i rješavanje problema prezaduženih trgovačkih društava te nerazvijenim tržištem kapitala. Rizici povezani s time i dalje priječe brži rast", naglašava u zaključcima analize direktor HUB-a Zdenko Adrović.