Nakon pet i pol godina uzlaznog trenda trgovine na malo, pandemija korona krize uzet će danak i toj branši. Od oko 45 milijardi kuna koliko se potroši na trgovinu (ponajviše) prehrane, pad na razini ove godine iznosit će između 4 i 6 posto, a trgovci po procjenama ostati bez 1,8 do 2,7 milijardi kuna. Trgovci se ubrzano prilagođavaju, traže nove niše u suradnji s tvrtkama za dostavu, a oni jači mjerkaju akvizicije unatoč krizi.

Početkom ove godine prometi u trgovini na malo premašili rekordnu 2008.; u siječnju je promet porastao 6,2 posto, u veljači 4,9 posto, od ožujka kreće pad, najviše u travnju – 25,5 posto. Otvaranjem ekonomije silazna krivulja je usporena pa je u prvih osam mjeseci promet u trgovini na malo realno pao za 6,9 posto na godišnjoj razini, podaci su DZS-a.

“U segmentu maloprodaje hrane i pića očekuje se pad između 4 i 6 posto na razini 2020., no neće ga svi jednako osjetiti”, kaže dugogodišnji konzultant u segmentu trgovine i čelnik Lonije Drago Munjiza napominjući da će puno toga u smislu rezultata ovisiti o zdravstvenoj situaciji tijekom studenog i prosinca kada se tradicionalno više troši. Situacija na terenu neće se jednako odraziti na sve.

Trgovine manjih formata u praksi su profitirale na psihološkom efektu da ih kupci doživljavaju sigurnijima nego one veće, a dijelom i realnom prelijevanju kupaca zbog ograničenja kretanja među županijama u proljetnom zatvaranju ekonomije.

“Pad od pet posto je prosjek, no manji formati, poput kvartovskih trgovina ili onih u manjim mjestima, kao i onih koji su imaju online kupnju imat će manji pad, a neki bi mogli zabilježiti i rast prihoda”, kaže Munjiza. S druge strane, podbačaj sezone osjetiti će se i na lokalnim trgovinama gdje bi se minus mogao popeti i do 20 posto, dodaje.

Slično misli i voditeljica odjela za trgovinu HGK Tomislava Ravlić. “Korona kriza ima domino efekt, svi su u trgovini osjetili pad prometa u trgovinama, jer je došlo do stagnacije potrošnje. Razlike vidimo u samim vrstama trgovine, drugačije je u ‘food’ i ‘non-food’ segmentu, u kontinentalnom i morskom dijelu Hrvatske, kao i u samim formatima prodajnih mjesta”, kaže Ravlić.

Dok su trgovine prehranom osjetile su najmanji pad, neprehrambeni dio trgovine, uključujući tekstil i obuću bilježe osjetno veće minuse. “U jednom trenutku najveći pad prometa imala je upravo trgovina tekstilom, čije prodavaonice su fizički bile zatvorene više od 47 dana u kontinuitetu”, napominje.

Premda je trgovina hranom i pićima jedan od sektora u kojima će se pandemija najmanje osjetiti u konačnici zbog nepremostivih fizioloških potreba, određene korekcije ( i u strukturi) potrošnje su neizbježne, a tako će ostati sve dok se ne pronađe cjepivo protiv novog koronavirusa.

“Kada se to dogodi i ljudi se oslobode straha, trošit će i putovati ‘kao ludi’. Bude li cjepivo dostupno krajem godine, u idućoj je oporavak potrošnje i u trgovini na malo realan”, kaže naš sugovornik.E

pidemiološke mjere, posebno fizičko distanciranje, u prvi plan gurnulo je digitalizaciju i online trgovinu. U segmentu maloprodaje hrane i pića takav iskorak zahtijeva iznimne investicije i zbog čega se jedino Konzum ponajviše približio konceptu online trgovine, određena ograničenja (u dostavi) su neizbježna.

Za razliku od susjedne Slovenije koja se cijela može pokriti iz jednog centra unutar sat i pol vožnje, teritorijalni ustroj Hrvatske s velikim brojem otoka i nejednaka naseljenost zemlje za trgovce su logistički teško premostivi.

Pod imperativom razvoja online kanala prodaje stoga su intenzivno krenuli u suradnje s dostavnim digitalnim platformama koje posluju na domaćem tržištu kao što su Glovo, Pauza.hr, Wolt, Bolt food, no dostavna mreža pokriva uglavnom veće gradove s okolicom, ne i manja mjesta koja ostaju čvrsto u domeni neisplativosti.

“Ako možemo govoriti o dobitnicima u ovoj pandemiji, onda je to svakako internet trgovina, koja u šest mjeseci ove godine, prema podacima DZS-a bilježi rast od 13,9 posto, što i ne čudi jer se takav trend bilježi ne samo kod nas, nego svuda u svijetu u zadnjih šest mjeseci”, dodaje Ravlić.

Ističe da je poslovanje putem internetskih trgovina u Hrvatskoj raslo oko 12 posto godišnje, no u 2020. taj rast je ubrzan na oko 14 posto u prvih šest mjeseci.

“To je ogromna razlika. Oni koji su bili spremni i koji su uspjeli u prvih mjesec dana svoje poslovanje prebaciti u online varijantu, imali su i do 7 puta veće promete nego inače. Prvenstveno se to odnosilo na svježu hranu. Istina je da živimo u izazovnim i neizvjesnim vremenima, no to može biti prilika. Korona je svakako prilika za digitalizaciju, ne samo trgovine nego društva u cjelini”, smatra Ravlić.

S formiranim očekivanjima za 2020. neizvjesno tek ostaje koliki će minus biti na kraju godine, no dugoročna preslagivanja ovisit će o raspletu epidemiološke slike. “Svaka kriza je prilika za dramatične rošade na tržištu svugdje, pa i u Hrvatskoj”, smatra Munjiza.

On očekuje da bi tu mogli prednjačiti Konzum procjene li vlasnici da bi takvim mandatom Upravi mogli relativno brzo nadoknaditi pad prihoda zbog restrukturiranja, kao i Studenac pod palicom poljskog Enterprise Investorsa s obzirom na najavljene transakcije u ‘pipelineu’ do kraja godine i činjenicu da se u dugoročnoj perspektivi radi o fondu s izlaznom strategijom.

S druge strane, ljetošnji ulazak talijanskog Eurospina na tržište i najavljeno otvaranje stotinjak trgovina diljem zemlje donijet će novi val konkurencije i zasigurno preoteti dio kupaca postojećim igračima. Bude li na domaćem tržištu vukao poteze kao u Sloveniji, Eurospin bi mogao doći do pet posto udjela što u kontekstu spomenutih 45 milijardi kuna godišnjeg prihoda nije nezanemarivo.

Inače, Finina statistika trgovine na veliko i malo (u razdoblju od 2003. do 2019.) pokazuje da je najviše igrača u tim djelatnostima bilo lani, 28.814 poduzetnika. Ukupni prihodi iznosili su 275,6 milijardi kuna, a dobit gotovo 7,4 milijarde kuna, a u tim djelatnostima radilo je gotovo 196 tisuća zaposlenih.

Na ljestvici 10 najvećih igrača pet je trgovačkih lanaca koje predvodi Konzum Plus sa 7,65 milijardi kuna prihoda, slijedi Lidl Hrvatska s 5,8 milijardi, Spar Hrvatska sa 4,8 milijarde kuna prihoda, Plodine sa 4,3 milijarde te Kaufland i prihodom od 3,8 milijardi kuna. U deset najvećih su Crodux derivati dva (5,7 milijardi kuna), Petrol s 200-njak milijuna manje, Medika (3,5 mlrd. kn), Orbico (3,4 mlrd. kn) te Porsche Croatia (3,1 mlrd. kn).