Jesu li police trgovaca (ne)dovoljno otvorene hrvatskim proizvođačima, dvojba je oko koje se godinama lome koplja. Tko je veći uvoznik, da li izvorno domaći trgovci ili ipak stranci? Hrvatska je, za razliku od mnogih zemalja, tržište maloprodaje liberalizirala do maksimuma ne izlistavši nikakve uvjete za zaštitu domaće proizvodnje.

Nezadovoljstvo su posebno iskazivale tvrtke iz prehrambenog sektora. Beuzspješno su pozivale mjerodavne institucije da zabrane uvoz prehrambenih proizvoda na čijim je deklaracijama očito da su istekle čak dvije trećine od dopuštenog roka uporabe.  

Pala carinska brana

Prije ulaska u članstvo Europske unije lokalno tržište dijelom su branile i dosta visoke carine i procjenjivalo se kako će brisanjem granica uvoz eksplodirati.

Top deset po prihodu najvećih trgovaca prošle je godine ostvarilo 32,9 milijardi kuna prihoda, a na uvoz asortimana ponuđenog na policama potrošili su tri milijarde i 829 milijuna kuna. Tijekom 2012. skupina ovih trgovaca na uvoz je ukupno izdvojila tri milijarde i 151 milijun kuna. 

Podatak o povećanom trošku uvoza na godišnjoj razini u visini od 678 milijuna za trgovce vjerojatno nije alarmantan, no tvrtke iz prerađivačke industrije definitivno nisu zadovoljne ovakvim raspletom.

Najveći rast uvoza lani su imale riječke Plodine, iako je iznosio više od pedeset posto riječ je o trošku većem 104 milijuna kuna. Podaci otkrivaju da je kod Konzuma prošle godine trošak uvoza u ukupnom prihodu iznosio oko devet posto dok je kod Lidla bio veći od 40 posto.

Konzum i Lidl, kada je riječ o uvozu proteklih su godina demonstrirali znakovite oscilacije. Konzum je tako rekord oborio 2010. kada je na uvoz potrošio dvije milijarde i 44 milijuna kuna što je bilo gotovo 37 posto više nego godinu prije.

Samo Diona uvezla manje

Lidl je pak 2009. uvezao proizvoda za samo 674 milijuna kuna da bi nakon toga bilježio sve veći trošak pa je 2011. probio granicu od milijardu kuna, uvoz je iznosio milijardu i 127 milijuna. Među deset najvećih trgovaca samo je Diona prošle godine zabilježila manji uvoz naspram rezultata iz 2012. No, kako je ukupan uvoz Dione pretprošle godine dosegnuo samo 5,4 milijuna kuna, ni on baš kao niti lanjski trošak od dva milijuna kuna nisu posebno alarmantni. Uz bok Dioni stoji samo omiški Studenac koji je na asortiman iz uvoza tijekom 2013. izdvojio tri milijuna kuna, otprilike koliko je za tu svrhu potrošio i u 2012.