Trgovci inzistiraju na kodeksu, prehrambeni bi sektor zakon

Autor: Božica Babić , 04. srpanj 2016. u 07:58
Zakon ima 20-ak država članica EU, a Finska i Velika Britanija su kodeks zamijenile zakonom/FOTOLIA

Trgovci ocjenjuju da će zakon ugroziti njihovo poslovanje, prehrambeni sektor tvrdi da nije adekvatno uključen u raspravu.

Nepoštenu trgovačku praksu ne rješavati zakonom već kodeksom uz eventualne izmjene zakona o trgovini. Tako misle u Udruženju trgovine pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) i Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), otkriva dokumentacija s povjerenstva koje raspravlja o modelu koji bi najbolje zadovoljio specifičnosti poslovnog okruženja u RH, a dostavljena je i Poslovnom dnevniku.

"Predloženi nacrt zakona ne bi ispunio svrhu uspostave i zaštite pravednih trgovačkih uvjeta, ne bi utjecao na zaštitu domaćih proizvođača i trgovaca, već bi imao nepredvidljive štetne posljedice na sve sudionike u lancu opskrbe hranom", stoji u očitovanju HGK  koje potpisuje Ema Culi, direktorica Sektora za trgovinu. Nadalje se ističe kako bi došlo do "nekontroliranog uvoza/unosa hrane i poljoprivrednih proizvoda iz zemalja gdje ne postoji ovakva vrsta normativnog akta, što bi negativno utjecalo na cjelokupno gospodarstvo RH". Protiv su i da regulator odnosa na tržištu bude Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, a ocjenjuju da će usvajanje zakona dovesti do prenormiranosti.

 

5posto

godišnjeg prihoda maksimalna je kazna bude li usvojen zakon

Predlažu čekanje dok se ne usvoji jedinstven zakon na razini Europske unije "kako bi se nakon toga u RH implementirala najbolja rješenja i preporuke" ili da se "ovo područje, kao i u većini članica, zasad uredi kroz kodeks koji će izraditi HGK".  Netočna je, međutim, teza o kodeksu u većini članica: zakon ima 20-ak država, a Finska i Velika Britanija su kodeks zamijenile zakonom. Na potrebu suzbijanja nepoštene trgovačke prakse Europska komisija upozorila je kroz Komunikaciju u srpnju 2014. Na tom tragu skupina hrvatskih tvrtki, s obzirom na šutnju mjerodavnih državnih adresa, u veljači 2015. izradila je prijedlog, no tadašnji ministar Tihomir Jakovina odložio je zakon u ladicu.

Još aktualni ministar Davor Romić u ožujku ove godine u Saboru je rekao da je gotova radna verzija i usvajanje najavio početkom lipnja. Kazao je da je zagovornik zakona jer bi kodeks vjerojatno ostao mrtvo slovo na papiru. Nacrt o kojem se razgovara,  iz neznanja i površnog pristupa autora ili zbog pritisaka određenih struktura, zahvatio je nespojivu problematiku, što je iznjedrilo oprečne stavove i očekivano podijelilo trgovce i prehrambeni sektor.

Trgovci su glasniji i ocjenjuju da će zakon ugroziti njihovo poslovanje, dok prehrambeni sektor mahom tvrdi da nije adekvatno uključen u raspravu, no sugovornika koji bi javno progovorio nemoguće je dobiti. Europarlamentarka Marijana Petir, koja i u Bruxellesu lobira za jedinstveno zakonsko rješenje rješenje,  ocjenjuje kako "prijetnje interesnih skupina o većem uvozu u slučaju donošenja zakona samo pokazuju bezočnost onih koji su u povoljnijem položaju na tržištu. Uvoz 'smeća' nije im stran, a ovo bi bio dobar povod za širenje posla".

"Nepoštenu trgovačku praksu treba riješiti isključivo zakonom, a kaznu, ako nije odvraćajuća, nema smisla ni propisivati", smatra Petir. U nacrtu je iznesen raspon kazni od 0,5 do pet  posto godišnjeg prihoda za one koji svoju tržišnu snagu koriste za nametanje nepravednih uvjeta ili ne potpišu obvezujući ugovor. Kako je Hrvatska upravo u političkom vakuumu, vrijeme do izbora Vlade i Sabora treba odgovorno iskoristiti slušajući ipak više glas proizvodnje nego trgovine.

Komentirajte prvi

New Report

Close