"Ograničavanje dobi za pristup pojedinoj mjeri ima diskriminatorni karakter, na što je Vladu upozorila i pučka pravobraniteljica. Do donošenja novih zakona nije postojala dobna granica do koje se osoba može smatrati nezaposlenom osobom bez odgovarajućeg radnog iskustva. Razlika je bila samo u tome da se SOR za starije od 30 godina financiralo iz državnog proračuna, a za mlađe od 30 godina iz sredstava Europskog socijalnog fonda", upozorava Mrsić. 

Ubuduće za provedbu tih mjera koristit će se samo sredstava iz Europskog socijalnog fonda i tu će pogodnost moći koristiti osobe do navršenih 30 godina života. 

"Upozoravali smo da nema sredstava u proračunu za tu namjenu, što se vidi po tome da već četiri mjeseca Hrvatski zavod za zapošljavanje, iako je procedura završena, ne želi potpisati ugovore sa pristupnicima starijim od 30 godina, navodno prema naputku Ministarstva rada i mirovinskoga sustava.

Ako je to istina, svjedoci smo grubog i svjesnog kršenja Zakona o poticanju zapošljavanja. U obrazloženju Vlade navodi se da je tim mladim ljudima na raspolaganju niz drugih mjera kojima će se potaknuti njihovo uključivanje u tržište rada", navodi Mrsić.

Bivši ministar rada oštro je kritizirao i nove mjere zapošljavanja koje će startati od 1. ožujka, a po njegovoj ocjeni – samo su PR premijera i Vlade te dodatno penaliziraju mlade koji koriste mjeru stručnog osposobljavanja.

Među ostalim, riječ je o troškovima prijevoza za korisnike stručnog osposobljavanja koji su se do sada, na teret državnog proračuna, realno obračunavali, prosječno u visini od 500 kuna. No, prema novom Zakonu o poticanju zapošljavanja, od 1. ožujka snose ih poslodavci, a Mrsić upozorava da dio poslodavaca neće potpisivati takve ugovore.

"Posebno će se to odraziti u realnom sektoru jer je isplata tih naknada na taj način pravno dvojbena budući da korisnik mjere stručnog osposobljavanja potpisuje ugovor s HZZ-om, a ne s poslodavcem, dok poslodavac potpisuje ugovor s HZZ-om. Ako poslodavac potpiše ugovor, tko ga sprječava da taj iznos ne refundira od korisnika mjere SOR ili da mu uopće ne isplati traženi iznos. Do sada su svi korisnici mjere imali plaćeni prijevoz iz sredstava HZZ-a, odnosno proračuna, i na taj način omogućena je jednakost i dostupnost mjere svima", kaže Mrsić.

Mrsiću je sporno i što se mjere stručnog osposobljavanja proširuju na sve nezaposlene sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem i pita Ćorića za što će osposobljavati oko 3500 završenih gimnazijalaca koji nemaju zanimanje.

"U pokušaju da obrane otvaranje stručnog osposobljavanja na srednjoškolsko obrazovanje Vlada i Ćorić obmanjuju javnost da je stručno osposobljavanje već bilo prošireno na srednje škole koje obrazuju trgovce. Obrnuto, posebna pažnja je bila usmjerena na to da poslodavci ne zlorabe mjeru i stoga ona nije proširena na srednjoškolsko obrazovanje", ističe Mrsić i upozorava na primjere pojedinih trgovačkih lanaca, koji su zlorabili svoj položaj i izrabljivali i onako slabo plaćene radnice.

Sada će, kaže, potpuno legalno moći otpustiti blagajnice i zamijeniti ih s "korisnicima mjere za stručno osposobljavanje koji su plaćeni iz sredstava EU-a". Posljedica će biti da će radnici izgubiti radna mjesta, a mladi ljudi sa srednjoškolskim obrazovanjem neće imati nikakve koristi.

"Donošenjem takvog zakona širom otvaramo vrata za dodatno iseljavanje, kao da nam nije dosta rekorda u prošloj godini, kada se iselilo preko 80.000 hrvatskih građana", kaže Mrsić.

Smatra da je Vlada, umjesto donošenja takvih diskriminatornih i po mlade nepovoljnih zakona, trebala osmisliti mjere za unaprjeđenje pripravničkog staža putem fiskalnih i poreznih olakšica, ubrzano nastaviti s kurikularnom reformom te uvesti obveznu plaćenu praksu u srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje.

"Sada kada je ekonomija u zamahu Vlada treba stvarati uvjete za otvaranje sigurnih i dobro plaćenih radnih mjesta. To je pravi put ka smanjenju iseljavanja iz Hrvatske, a ne donošenje ovakvih zakona", poručuje Mrsić.