Turizam, znamo to dobro u Hrvatskoj, značajno doprinosi gospodarstvu, no kako bi se sačuvao planet Zemlja, ali i osigurao život (lokalnim) zajednicama koje se oslanjaju na njega, turizam mora postati održiviji.

Studija Global Sustainability Research iz 2023. kaže kako je gotovo svaki drugi potrošač odbio kupnju od tvrtki koje se ne ponašaju na društveno ili ekološki odgovoran način. I moderni putnici žele putovati na održiviji način, pa osim što biraju ‘zelene’ destinacije, jako vode računa smanjenju potrošnje vode i općenito količini otpada na odmoru, prije svega plastike, jedu održivu hranu, biraju ekološki prihvatljiv smještaj i aktivnosti bez emisije ugljičnog dioksida.

I klimatske promjene koje se događaju i uzrokuju ekstreme, poplave, požare, suše, nedostatak snijega…, a koje su izravna posljedica nebrige o okolišu, mijenjaju sliku turizma.

Tako se očekuje da će južna Europa zbog porasta temperatura imati sve više problema s privlačenjem turista u ljetnoj sezoni, srednja Europa mogla bi profitirati od cjelogodišnjeg turizma, dok se očekuje propast tradicionalnih zimskih destinacija, jer je snijega sve manje.

Odgovornost prema okolišu

Što uopće znači pojam ‘održivi turizam’? To je vrsta odgovornog turizma kojemu je cilj ne samo izbjegavanje nanošenje štete okolišu, već i očuvanje bioraznolikosti, ugroženih životinjskih vrsta te podupiranje rasta i razvoja lokalnih zajednica, njihove umjetnosti, specifičnih zanata i kulture. Industrija putovanja doživjela je veliki pomak u korist održivog turizma posljednjih godina.

Ova promjena odraz je sve veće svijesti samih ljudi o tome kako putovanja utječu na okoliš i društvo, kao i njihove želje da sve te ljepote, kulturna i ekološka blaga sačuvaju za buduće generacije. No kako bi se uspostavila ravnoteža između važnosti očuvanja okoliša i potražnje za turizmom, potrebno je puno promišljanja i ulaganja.

Svaka turistička sezona u Hrvatskoj otvara pitanja kako naše najveće bogatstvo, nacionalne parkove i parkove prirode, uspjeti sačuvati, a istovremeno predstaviti turistima. Svakog ljeta aktualizira se problem sve masovnije posjećenosti Plitvičkih jezera, slapova Krke i drugih nacionalnih parkova koji su počeli razmišljati o dnevnom limitu na broj posjetitelja. Ali, bez velikih ulaganja, ove tehničke mjere nisu dovoljne da se postigne cilj – ravnoteža ekološke održivosti i komercijalne djelatnosti.

Do sada je iz fondova EU odobreno preko 17 milijuna eura za realizaciju projekata koji pridonose zaštiti eko sustava, ali i unapređenju posjetiteljske infrastrukture u parkovima prirode i nacionalnim parkovima. I jadranski otoci osjetljivi su ekosustavi, gdje intenzivne promjene okoliša i ljudsko uplitanje, čak i niskog intenziteta, mogu značajno utjecati na floru i vegetaciju.

Indeks ekološke osviještenosti za mnoge je putnike sve češći kriterij pri odabiru destinacije za putovanje. Na popisu 180 zemalja, čiji se globalni indeks određuje na temelju njenih nastojanja da riješi probleme zaštite okoliša, trenutačno je najzelenija zemlja svijeta Danska. Malo koja zemlja može se približiti Danskoj koja je, primjerice, postavila cilj da im cijela poljoprivredna proizvodnja bude eko.

Možete li zamisliti da se svaka pojedina vrsta otpada pretvori u nešto drugo – nove proizvode, sirovine, plin ili toplinu? Recikliranje svega i svačega izgleda nam kao daleka budućnost, ali – Švedska je već u njoj! Više od 99 posto kućnog otpada u toj skandinavskoj zemlji već se danas reciklira na ovaj ili onaj način. Dok su mnoge zemlje prespavale čitava desetljeća, Švedska je prolazila kroz pravu revoluciju reciklaže otpada, a već 1975. godine reciklirano je 38 posto kućanskog otpada.

I švedski modni megabrend H&M među prvima je lansirao globalnu kampanju zamjene stare odjeće, a dobro je poznato da je modna industrija jedan od najvećih zagađivača, jer uzrokuje 10% globalnih emisija ugljika, što je više od međunarodnih letova i pomorskog prometa zajedno.

Skandinavske zemlje kao uzori

Kako ljudi i gospodarstvo postaju svjesniji važnosti očuvanja okoliša, tako i raste popularnost destinacija koje ulažu u ‘zelenu’ infrastrukturu. Skandinavska zemlje predvodnici su zelene revolucije.

Ekoturizam najbrža je rastuća gospodarska grana, pa se procjenjuje da će njegova vrijednost dosegnuti 600 milijardi američkih dolara do 2030. Usporedbe radi, to je trostruko više nego u 2022. Sudeći po preferencija modernuh putnika, bit će to dobro ulaganje.

* Sadržaj omogućio Janaf