Prošloga mjeseca na burzi rada bilo je 46.594 ljudi više nego mjesec prije, pa je broj nezaposlenih u Hrvatskoj opet premašio 350.000. U listopadu su iz evidencije nezaposlenih izašle su 25.933 osobe, od kojih je zaposleno njih 14.776.

Koliko je riječ o velikoj i značajnoj brojci, govori i podatak da je broj ljudi koji je prošloga mjeseca izgubio posao gotovo identičan broju ljudi koji su zaposleni u deset najvećih kompanija sa Zagrebačke burze i njihovim grupacijama. Najveće hrvatske kompanije čije su dionice uvrštene na Zagrebačku burzu jedni su od najvećih poslodavaca u Hrvatskoj. Prema posljednjim dostupnim podacima koji se odnose na treće tromjesečje ove godine, deset najvećih kompanija zapošljavalo je ukupno 47.500 ljudi. Istodobno, ukupan broj zaposlenih u Hrvatskoj bio je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 1,13 milijuna. Gospodarska je kriza uništila mnogobrojne kompanije. Oni koji su uspjeli preživjeti jedva drže glavu iznad vode. No, dok kriza u svijetu polako nestaje, u Hrvatskoj ne jenja. Dapače. Od početka krize u Hrvatskoj 2009. izgubljeno je više od 400.000 radnih mjesta.

Naime, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i DZS-a, broj zaposlenih na kraju 2008. bio je 1,5 milijuna, a na kraju rujna ove godine 1,13 milijuna. Registrirana nezaposlenost u listopadu iznosila je 342.107 ljudi, a prije pet godina 236.000. U tom razdoblju najveće su kompanije na burzi i otpuštale i zapošljavale. Najveći broj zaposlenika ima domaća naftna kompanija Ina, koja je ujedno najveća tvrtka na burzi s tržišnom kapitalizacijom od 36 milijardi kuna. Sama matica zapošljava 8716 ljudi, dok u cijeloj grupaciji koja se sastoji od ukupno pet tvrtki (uz Inu, tu su Prirodni plin, Crocso, STSI – integrirani tehnički servisi i Holdina iz Sarajeva) radi 13.649 ljudi. No, to je gotovo tri tisuće ljudi manje nego u vremenima prije krize, kad ih je bilo 16.632.

Na to je najviše utjecala sama Ina, koja je smanjila broj ljudi za 1400. Na kraju rujna ove godine zapošljavala je 8716 ljudi, a na kraju 2008. njih 10.108. Broj ljudi u posljednjih pet godina smanjio je i Hrvatski telekom (HT). Prema posljednjem konsolidiranom izvješću, u toj je kompaniji i pripadajućim tvrtkama radilo 5826 ljudi. Osim HT-a, u izvješće su ušli Iskon, Combis, KDS i putnička agencija E-torus. Prije pet godina jedino su Iskon i KDS bili dio bilance HT-a, kao i T-Mobile Hrvatska, koji je u međuvremenu pripojen kompaniji. Ostale je HT kupio. Unatoč tome, broj zaposlenika na kraju se nije povećao. Štoviše, na kraju 2008. HT i povezana društva zapošljavala su 6487 ljudi, 661 više nego na kraju trećeg ovogodišnjeg tromjesečja.

Ljudski kapital 
"Kada govorimo o velikim kompanijama u Hrvatskoj, i one su u krizi otpuštale radnike, ali i smanjivale plaće. Sjećate se prije nekoliko godina, kada su bili veliki prosvjedi radnika HT-a? Neki poslodavci u nekim su poslovnicama skraćivali radno vrijeme i smanjivali plaće. No, činjenica jest da veliki poslodavci u Hrvatskoj nisu imali previše razloga otpuštanja ljude s obzirom na dobit koju su ostvarivali u krizi", kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. Kako su te kompanije dobro poslovale, napominje, pogotovo kad je riječ o bankama koje su ostvarivale stitine milijuna kuna dobiti, nisu imali poslovnih razloga za davanje otkaza. Za razliku od Ine i HT-a, otkako je počela kriza, dvije najveće domaće bankarske grupacije nisu otpuštale ljude. Prema podacima iz izvješća sa Zagrebačke burze, najviše zaposlenika imala je Grupa Zagrebačke banke. Na kraju rujna ove godine u cijeloj grupaciji bilo ih je 6921, dok ih je na kraju 2008. bilo 6701.

U konsolidirani izvještaj Zaba grupe ulazi ukupno 14 društava, a neki od njih su Prva stambena štedionica, Centar kaptol, Istraturist i Multiplus card.No, sama je banka na kraju trećeg ovogodišnjeg tromjesečja imala 4340 zaposlenika, što je za 375 manje nego na kraju 2008. godine. "Kako bi u razumnoj mjeri amortizirala učinke nepovoljnog poslovnog okruženja, Zaba je kontinuirano usmjerena na daljnje podizanje troškovne i procesne efikasnosti, što je, uz fokus na očuvanje kvalitete kreditnog portfelja, rezultiralo ostvarenjem solidnog financijskog rezultata", stoji u posljednjem tromjesečnom izvješću banke. Ukupni troškovi poslovanja iznose 1,24 milijarde kuna, što je pad od 5,3 posto.U Grupi Privredne banke Zagreb situacija je obrnuta. Oni, naime, imaju manje zaposlenika nego prije krize, a sama banka više. U konsolidiranim financijskim izvješćima stoji kako je Grupa zapošljavala 4080 ljudi, što je za oko 500 manje nego na kraju 2008. godine. S druge strane, PBZ je netom prije krize zapošljavao 3618 ljudi, a na kraju rujna ih je imao 3730.Za razliku od banaka u svijetu koje su tijekom krize masovno otpuštale svoje zaposlenike ne bi li drastično smanjile troškove poslovanja te preživjele krizu, najveće domaće banke to nisu radile.

Ponajprije zbog toga jer je hrvatski bankovni sustav tijekom krize bio iznimno likvidan, profitabilan i stabilan. Budući da hrvatske banke imaju sve manju dobit zbog lošeg stanja u gospodarstvu, ali i zbog novih ograničenja regulatora, postavlja se pitanje koliko dugo će troškovnu stranu imati na sadašnjim razinama bez novog gospodarskog zamaha."Ljudski kapital najveća je prednost jedne kompanije. Najuspješnije kompanije imaju najbolje ljude koji su i stvorili taj uspjeh", ističe konzultant Drago Munjiza. Svaka kompanija, napominje, ima svoje načine rješavanja problema i suočavanja s krizom, od rotacije ljudi, otpuštanja najlošijih kao primjer drugima, ali i nagrađivanja naboljih. "Prije krize mnogi su živjeli u limbu. Dogodilo se jedno ludilo, mnoge su se tvrtke zaduživale. Sada svi živimo u prezauženoj državi, ne događaju se promjene i sve je teže raditi restrukturiranja. Tvrtke se moraju restrukturirati. Ako žele dobro poslovati, moraju dovesti najbolje menadžere. Najkvaliteniji ljudi moraju ostati i biti suočeni s najboljim europskim menadžerima, jer sada smo Europljani", smatra Munjiza.Treba, napominje, vidjeti koliko je ukupna broja zaposlenika velikih kompanija u Hrvatskoj, a koliko u inozemstvu, jer su se tvrtke širile. Ističe da su velike svjetske kompanije u krizi drastično izmijenile poslovanje, pa čak i core business. Navodi pritom primjer IBM-a koji je de facto postao konzultantska kuća.

I ENT u plusu
Među najvećim kompanijama na domaćem tržištu kapitala našao se i Adris. Iako ta rovinjska tvrtka nominalno zapošljava samo 43 ljudi, oni su veliki poslodavac s obzirom na to da u svom portfelju imaju puno kompanija. Ukupno ih je na kraju rujna bilo šest koje su činile bilancu, u kojima je radilo ukupno 4499 ljudi. Netom prije krize, na kraju 2008., isti broj kompanija u portfelju Adris grupe zapošljavalo je 1000 ljudi manje. Točnije, posljednjeg dana te godine u šest Adrisovih tvrtki radilo je 3466 zaposlenika. Može se zaključiti da je rovinjska kompanija, unatoč krizi, najviše zapošljavala.U posljednjih godinu dana u vrhu najvećih, ali i najatraktivnijih kompanija, našao se najpoznatiji hrvatski proizvođač smrznutih proizvoda Ledo. Na kraju rujna Ledo i pripadajuće tvrtke, a bilo ih je ukupno osam iz Hrvatske i regije, zapošljavao je 2586 ljudi. No, ta brojka ne može se uspoređivati sa 2008. s obzirom na to da je Ledo za tu godinu na burzi objavio samo nekonsolidirano izvješće prema kojemu je u Ledu matici radilo 1009 zapolenika.

Ipak, na kraju rujna u društvu Ledo bila je zaposlena 991 osoba, što je neznatno smanjenje tijekom krize.Jedna od najvećih kompanija na tržištu kapitala je i Jadranski naftovod (JANAF), koji je na kraju rujna zapošljavao nešto manje od 380 ljudi, što je u odnosu na pretkrizna vremena neznatan pad.Velik broj zaposlenika ima i kompanija Emila Tedeschija – Atlantc grupa. Prema podacima sa Zagrebačke burze, na kraju rujna imali su 4277 zaposlenika. Sama matica zapošljavala je 83 ljudi, ostatak se odnosi na šest kompanija među kojima su Atlantic Trade i preuzeta Droga Kolinska.Grupa Croatia osiguranja, najveće domaće osiguravajuće kuće, na kraju rujna zapošljavala je 3942 ljudi, što je za gotovo 400 više nego na kraju 2008. Matično društvo na kraju trećeg ovogodišnjeg tromjesečja imalo je zaposleno 2796 ljudi.Ericsson Nikola Tesla na kraju rujna zapošljavao je 1724 ljudi, što je nešto više nego na kraju pretkrizne 2008. godine. 

Davorko Vidović, HGK

Restrukturiraju manjim zapošljavanjem 

Velike tvrtke u krizi restrukturiranje obavljaju ponajprije kroz smanjeno zapošljavanje i (ili) otpuštanje. Kao socijalni amortizer koriste manje ili više poticajne otpremnine. Hrvatska nema samo problem visoke stope nezaposlenosti. Odnos veličina kontingenta radne snage i neaktivnog stanovništva kronično je vrlo nepovoljan, a u krizi je dodatno pogoršan. Tako je 2008. prosječna stopa aktivnosti stanovništva EU iznosila 76,3%, a lani je lagano povećana na 77%. S povijesno najnižom stopom ekonomske aktivnosti stanovništva, Hrvatska za prosjekom EU zaostaje čak 31,4 postotna boda.