U tek nešto više od mjesec dana problematična državna tvrtka Brodarski institut promijenila je tri direktora i ušla u postupak otvaranja stečaja, koji je po službenoj dužnosti zbog blokade računa od 120 dana u kontinuitetu pokrenula Fina.

Najprije je s 1. lipnjem Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) opozvao Igora Tripkovića i postavio Ruđera Friganovića, koji je podnio otkaz nakon negativnog mišljenja Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa o tome da on kao direktor Hrvatske brodogradnje Jadranbrod istodobno bude na takvoj poziciji u još jednom državnom poduzeću.

Nakon njegove ostavke, Upravno vijeće CERP-a direktorom Brodarskog instituta imenovalo je Denisa Duraliju, koji je karijeru gradio među ostalim u osiguravajućem društvu Izvor Jake Andabaka i Generaliju, gdje je bio financijski direktor i član Uprave, te u PwC-u i Ad Plastiku.

Pred Duralijom sada je zadatak osmisliti model kako posložiti Brodarski institut, čije je očuvanje, prema dostupnim informacijama, zatraženo iz Vlade.To neće biti laka misija, jer krvna slika Brodarskog instituta kritična je i pitanje je na čemu temeljiti daljnje poslovanje, budući da osim financijski, ruiniran je i kadrovski.

Brodarskom institutu ovo je treći slučaj pokretanja stečaja u tri godine, a dosad je iz “gabule” tvrtka izvlačena prodajom nekretnina, koje su zbog jedne od najatraktivnijih lokacija u Novom Zagrebu, kraj Avenue Malla, na cijeni kod potencijalnih ulagača.

Posljednji put blokada računa je riješena sporazumom s tvrtkom slovačkog poduzetnika Ladislava Eliáša SE Constructions, a zbog upisane hipoteke na cjelokupnu imovinu i duga koji je sada s kamatama već na 28 milijuna kuna, država će najprije morati sjesti za stol i dogovoriti isplatu, jer dug, prema podacima CERP-a, dospijeva 1. listopada.

Hitnim jamstvom za 33 milijuna kuna kredita Vlada bi omogućila Brodarskom institutu oslobađanje duga prema Slovaku, te prvu pomoć za stabilizaciju poslovanja i deblokadu računa, kao i otvaranje puta za dugoročno rješenje problema.

Razgovori s Ladislavom Eliášem, kako se čuje, još nisu započeli no, o njima će ovisiti i planirana financijska injekcija koju se namjerava dati Brodarskom institutu, koji zbog nepovoljnih brojki u poslovanju definitivno više neće moći vegetirati kao dosad.

Prihodi kontinuirano padaju, a drastično se smanjio udjel onih koje ostvaruje iz temeljnog poslovanja, dok rastu prihodi od nekretnina. U 2016., kako je pokazala analiza predstavljena na Upravnom vijeću CERP-a, četvrtina tadašnjih prihoda, koji su bili i osjetno veći na ukupnoj razini, dolazilo je od najma nekretnina, dok je lani taj udjel iznosio gotovo 80 posto.

K tomu su lanjski prihodi dosegnuli i dosad najnižu razinu od nepunih 9 milijuna kuna, a uz rashode veće od 19 milijuna gubici su nadmašili 10 milijuna kuna.

Sumorna bilanca

Glavobolju izaziva i podatak da samo iz operativnog poslovanja državna tvrtka generira više od 2 milijuna kuna likvidnog gubitka godišnje, dok iz financijskog poslovanja bilježi daljnjih 4 milijuna kuna gubitaka godišnje, odnosno oko 350 tisuća kuna gubitka mjesečno. Ukupne obveze iznose pak 70 milijuna kuna.

Upravno vijeće CERP-a zabrinulo je i što je među trenutno 40 zaposlenih, što je i najmanja razina koju je tvrtkama imala dosad, manje od polovice VSS. Dio kadrova je angažiran iz mirovine na pola radnog vremena, a s nezadovoljstvom je dočekana i informacija da unatoč svemu plaće u tvrtki rastu.

Prema podacima Poslovna.hr, prosječna plaća u 2016., kada je Brodarski zapošljavao 114 radnika, bila je na razini od 6655 kuna, a lani 8107 kuna. Iz osnovnih prihoda svog core businessa ova tvrtka, dakle, nije sposobna niti isplatiti plaće svim radnicima koji rade na njima, a najveći problem je, kažu upoznati sa stanjem, što tvrtka nema projekata, te što je za prihvaćanje poslova poseže i za vanjskim suradnicima.

Istina je i da, kako je tvrdio bivši direktor Tripković, tvrtka zbog financijskog stanja i stalnih blokada nije mogla aplicirati za europska sredstva niti sudjelovati na javnim natječajima.

Jedan od prvih koraka pred novim vodstvom Brodarskog instituta bit će i utvrđivanje stvarne vrijednosti imovine, bazena, laboratorija i druge opreme, te definiranje mogućnosti daljnjeg poslovanja.

Kako se može čuti, solucija koja će biti na stolu je i pretvaranje Brodarskog instituta iz trgovačkog društva u javnu ustanovu, kao u slučaju Imunološkog zavoda, te analiziranje mogućnosti vezivanja uz akademsku i znanstvenu zajednicu, primjerice Fakultet strojarstva i brodogradnje ili Institut Ruđer Bošković.

Utvrđivanje vrijednosti i potencijala nekretninskog fonda posebna je karika u ovom lancu. Kako navode u CERP-u, Brodarski u vlasništvu ima 120.000 tisuća m2 zemljišta, od čega je najveći dio zauzet izgrađenim objektima, jedan dio od oko 8000 kvadrata je zaštićeni spomenik parkovne arhitekture, dok je gotovo 40.000 kvadrata građevinska zona, točnije “D” zona opće društvene namjene, koja nikada nije bila u funkciji poslovanja Brodarskog instituta.

U CERP-u naglašavaju i da te nekretnine nisu revalorizirane u poslovnim knjigama, te se vode pod vrijednosti od tek 80 milijuna kuna, dok se prava procjenjuje na oko 250 milijuna.

Prema prvim informacijama izgledno je da će se razmatrati da se dio nekretnina koji Brodarski institut ne koristi parcelizira i stavi u funkciju, a da se Institutu time omogući novi život.

Što sa štetnim ugovorima?

Više o tome bit će jasno nakon rješavanja odnosa sa Slovakom, koji je bio najavljen kao “strateški partner”.

No, u CERP-u ističu da bivše vodstvo od skupštine i države kao vlasnika nikad nije prihvatilo to strateško partnerstvo, te da je i pozajmica bila osigurana hipotekom svih nekretnina i cesijom zakupnina, na koju, ističu, NO nije izdao suglasnost. Hoće li zbog očito štetnih ugovora pokrenuti postupke pred nadležnim tijelima, iz CERP-a zasad ne otkrivaju.