S Ivicom Ararom, predsjednikom Uprave Plinacra, razgovarali smo o strateškim projektima tvrtke te aktivnostima i investicijama koje tvrtka poduzima kako bi se dodatno poboljšala sigurnost i pouzdanost transporta plina u Hrvatskoj.
Prošle godine Plinacro je započeo treći investicijski ciklus. Možete li nam reći više o tome?
U pravu ste, nakon što je u svom prvom desetljeću Plinacro 'odradio' dva iznimno zahtjevna razvojno-ulagačka ciklusa i osigurao da hrvatski transportni sustav svojom teritorijalnom rasprostranjenošću i kapacitetima dugoročno zadovoljava potrebe hrvatskog tržišta plina, lani smo pokrenuli treći takav ciklus. Naime, taj naš visokorazvijeni transportni sustav dio je većeg međunarodnog plinskog sustava i njegova će važnost do izražaja posebice doći kad se realiziraju planirani veliki strateški projekti.
Koji su ključni strateški projekti koje spominjete i koje ste pokrenuli ili planirate pokrenuti unutar tog ciklusa?
Trenutno, u našem fokusu su prvenstveno izgradnja prve kompresorske stanice na hrvatskom plinskom transportnom sustavu i otpremnog plinovoda za LNG terminal na pravcu Omišalj-Zlobin.
Ako se ne varam, projekt izgradnje kompresorske stanice pokrenut je još lani. U kojoj je fazi?
Tako je, izgradnja kompresorske stanice započela je u kolovozu prošle godine i radovi su sad već u poodmakloj fazi. U srpnju je na gradilište dopremljena glavna oprema, odnosno tri kompresorske jedinice, koju se trenutno povezuje s već ranije izgrađenom plinskom infrastrukturom na objektu. Pored toga, kompresorska stanica je spojena na hrvatski magistralni plinski transportni sustav, završena je i izgradnja priključka kompresorske stanice na lokalni plinski distributivni sustav, a u tijeku je izvođenje priključka na elektroenergetsku mrežu. Pored toga, završena je izgradnja nadzemnih objekata za smještaj posade i upravljačke opreme te izvedeni gotovo svi građevinski i obrtnički radovi.
Kad se očekuje dovršetak radova i što će on donijeti?
Potpuni završetak izgradnje planiran je u listopadu te će kompresorska stanica potom biti puštena u pokusni rad, izvršit će se mjerenje i podešavanje parametara sukladno tehničkim specifikacijama te će preostati ishođenje uporabne dozvole. Planirano je da se u redovnom radu nađe do kraja ove godine. Na pitanje što će to donijeti, mogu jednostavno odgovoriti – mnogo. Bitno je naglasiti kako je to projekt od izuzetne važnosti za sve sudionike tržišta plina u Republici Hrvatskoj i gravitirajućoj regiji. Naime, omogućit će se uspostava stalnog dvosmjernog kapaciteta na postojećoj interkonekciji između Hrvatske i Mađarske, kakav od početka ove godine već postoji na interkonekciji sa Slovenijom. Pored toga bit će omogućena otprema plina s budućeg LNG terminala na Krku prema Mađarskoj i trećim zemljama, ali i iz svih drugih mogućih novih izvora plina. Također, osigurat će se povećanje učinkovitost transportnog sustava.
Koja je financijska vrijednost projekta?
Projekt je vrijedan 209,5 milijuna kuna i u potpunosti je financiran iz Plinacrovih vlastitih sredstava.
U kojoj je fazi projekt izgradnje otpremnog plinovoda Omišalj-Zlobin?
Potpisani su ugovori za nabavu opreme i cijevi, a u tijeku su arheološki iskopni radovi čiji završetak se očekuje krajem rujna te postupci rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Paralelno s time pokrenut je postupak javne nabave za izvođenje građevinskih radova, čija je procijenjena vrijednost 175 milijuna kuna, te za uslugu krčenja šuma na trasi budućeg plinovoda, a uskoro ćemo i potpisati ugovor o izmještanju dalekovoda s trase. S izgradnjom će se započeti krajem godine, a, kako bi Plinacro bio u potpunosti spreman za prihvat plina s LNG terminala, njihov završetak planiran je do kraja sljedeće godine.
Kolika je financijska vrijednost tog projekta?
Projekt je vrijedan oko 310 milijuna kuna i ono na što je bitno podsjetiti podatak je da je značajan dio sredstava za njegovu izgradnju osiguran iz EU fonda CEF.
Napomenuli ste kako su vam trenutno u fokusu aktivnosti na izgradnji kompresorske stanice i plinovoda Omišalj-Zlobin, ali, ako se ne varam, kontinuirano već godinama radite i na razvoju Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP). U kojoj je fazi taj projekt?
Tako je, u projektu Jonsko-jadranskog plinovoda Plinacro provodi kontinuirane aktivnosti. Sve četiri hrvatske dionice IAP-a u visokoj su fazi pripreme, a naši partneri u Albaniji i Crnoj Gori također su aktivni u provedbi projekta. Zajednička operativna tvrtka, čiji su osnivači operatori transportnog sustava zemalja uključenih u projekt, dalje će ga razvijati i promovirati. Projekt smatramo jednim od strateških projekata Republike Hrvatske za diversifikaciju dobavnih pravaca te povećanje sigurnosti i pouzdanosti opskrbe.
Pored ovih strateških projekata, koji nisu od interesa samo za Republiku Hrvatsku već i za širu gravitirajuću regiju i EU, da li radite na dogradnji svog postojećeg transportnog sustava?
Naravno, kontinuirano ulažemo u održavanje postojećeg sustava te njegovu rekonstrukciju i dogradnju. Naime, Plinacro kao operator plinskog transportnog sustava, ne može zaboraviti i ne zaboravlja na svoju osnovnu zadaću, a to je osiguranje svih preduvjeta za siguran i pouzdan transport plina u Republici Hrvatskoj. Tako smo lani izgradili dva manja plinovoda, Kneginec-Varaždin i Omanovac-Daruvar. Njihovom izgradnjom povećao se transportni kapacitet i sigurnost dobave prirodnog plina na području središnje Hrvatske te razina sigurnosti opskrbe šireg područja gradova Varaždina i Čakovca i Međimurske županije. Ukupna vrijednost investicije u navedene plinovode iznosila je oko 80 milijuna kuna.U ovoj godini također smo se upustili u izgradnju, odnosno rekonstrukciju, dvaju plinovoda, ovoga puta na području Slavonije. U svibnju smo započeli s radovima na izgradnji plinovoda Donji Miholjac-Belišće, a u lipnju na rekonstrukciji plinovoda Donji Miholjac-Osijek. Ukupna vrijednost tih investicija je oko 102 milijuna kuna, radovi teku planiranom dinamikom, a kad krajem godine budu završeni značajno će se povećati sigurnost opskrbe plinom potrošača na tom području.
