Hrvatska proizvodnja namještaja, uglavnom izvoznog karaktera, još uvijek ne iskorištava u potpunosti potencijal zajedničkog europskog tržišta.

Od ukupnog izvoza hrvatske drvne industrije koji se kreće oko osam milijardi kuna na namještaj odlazi svega 8 posto, u razgovoru za Poslovni dnevnik istaknuo je vlasnik Prima grupe Renato Radić. "Ključan je sustavni razvoj vlastitih proizvoda više dodane vrijednosti, unapređenja u organizacijama poslovanja tih poduzetnika, ulaganje u odgovarajuću tehnologiju, kao i praćenje svjetskih trendova sirovina i repromaterijala.

U našem poslovnom okruženju sada očekujemo daljnje mjere u poreznoj i financijskoj sferi", dodao je. Ističe i da se nakon donošenja Strategije razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja RH taj dokument nužno pretočiti u niz zakonskih rješenja. "Sve navedeno, sustavno će dovesti do sve složenijih, zahtjevnijih, do proizvoda više dodane vrijednosti i do globalno kupcima prihvatljivijih hrvatskih proizvoda na stranim tržištima", poručio je Radić.

Njegova tvrtka danas ima vertikalno integrirani poslovni sustav koji podrazumijeva razvoj i proizvodnju vlastitih proizvoda te prodaju kroz vlastitu maloprodajnu mrežu. U Hrvatskoj je to ukupno 55 salona, a u Makedoniji osam, uz, naravno, izvoz u EU i druga svjetska tržišta.

Ulagač, a ne pomagač
Da Hrvatska vlada razvoju domaće drvne industrije mora pristupiti kao mudar ulagač, umjesto pomagač, smatra vlasnik Prostorie Tomislav Knezović. "Osnovno je da se konačno završi 20- godišnja ili barem 10-godišnja strategija koja će poticati proizvodnju, ali najviše proizvodnju koja promovira i diže vrijednost Hrvatske u svijetu. Cijeli svijet zadnjih tjedan dana priča o Rimcu iz Hrvatske, nitko od njih ne priča o drugim hrvatskim firmama čiji su dijelovi ugrađeni u njegov automobil, čak ni ne znaju da su porijeklom hrvatski, ali za Rimca znaju. Shvaćate li koliko je Rimac važan za našu zemlju? Isto je i s namještajem", napominje Knezović.

Za uspjeh njegove firme čiji su proizvodi odabrani i za opremanje ureda francuskog premijera kaže da je najzaslužnija jasna strategija i odluka da im zaštitni znak bude najviši nivo kvalitete, originalnosti i dizajna.

"Veoma je važno da svijet kao nepresušno tržište naše proizvode vidi na ispravan način. Dobra fotografija, katalog, brošure, web, društvene mreže, štandovi u ispravnim paviljonima i na ispravnim sajmovima – sve mora biti na jednakom nivou kao i sam proizvod", naglašava Knezović. Matej Grozdanović iz Modulosa, tvrtke u kojoj je nastao prvi modularni stol u potpunosti osmišljen i proizveden u Hrvatskoj, kaže da se hrvatska industrija namještaja nalazi u svojevrsnoj prijelaznoj fazi.

"Proizvođač namještaja bez uključivanja dizajnera, brend stratega i prisutnosti brenda na digitalnim medijima jednostavno nema budućnosti. Moramo shvatiti da smo relativno malena država, koja usto ima skupu radnu snagu što je posljedica državnih nameta, ali imamo i izvrsne tehnologe, dizajnere i ostale stručnjake čiji potencijal ne koristimo ni približno. Neke tvrtke kod nas su već pokazale da novi pristup itekako donosi rezultate, a najočitiji i svakako najpoznatiji primjer je Prostoria", komentirao je Grozdanović.

Za svoju tvrtku, bez obzira na brojna priznanja struke i javnosti kaže da je još uvijek na samim počecima, ali i da sve za sada ide po planu. Funkcioniraju tako da su moderne pristupe i strategije kojima se danas koriste uspješni tehnološki startupi adaptirali te ih primijenili u ovoj industriji. "Kada se to spoji s beskompromisnim pristupom kvaliteti, rezultati neće izostati. Naglasio bih ulogu Panonskog drvnog centra kompetencija (PDCK) gdje smo na raspolaganju imali nevjerojatnu tehnologiju i vrhunske stručnjake koji su nam neizmjerno pomogli", dodao je.

Potporna institucija
Što se tiče samog Centra, riječ je o inovativnoj potpornoj instituciji i jedinoj tog tipa u Hrvatskoj. Njegovu su realizaciju potaknuli poduzetnici, a 2013. ga je Hrvatski drvni klaster proglasio projektom od nacionalnog interesa za drvno – prerađivački sektor te jedinim od 20 najuspješnije provedenih projekta u Hrvatskoj. "Ulaganje i poticanje razvoja novih proizvoda, usavršavanje i stvaranje kadrova adekvatnih za podizanje novih proizvoda, moderni alati u promidžbi i brendiranju novih proizvoda i nužan preodgoj i promjena svijesti tvrtke okrenute prema novim tržištima, novi je moment i smjer u kojim bi se industrija trebala usmjeriti", poručila je Ivana Filipović.